Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
- kako neprezemawe blagovremeni i soodvetni preventivni merki<br />
za otstranuvawe na pri~inite na kriminogenite situacii koi uka-<br />
`uvaat deka mo`e da dojde do izvr{uvawe na ubist<strong>vo</strong>,<br />
- kako odbegnuvawe na prisutnite lica (poradi strav za sopstveniot<br />
`i<strong>vo</strong>t) da interveniraat <strong>vo</strong> kriti~ni situacii i na toj na~in<br />
da go spre~at izvr{uvaweto na deloto. 161<br />
- i (<strong>vo</strong> opredeleni situacii i za ubistva od opredeleni motivi)<br />
kako moralno vrednuvawe na vakvite povedenija pod ni<strong>vo</strong>to na nivnoto<br />
op{testveno zna~ewe. 162<br />
Vo prviot od navedenite oblici, vsu{nost, se raboti za opredelena<br />
pasivnost na socijalnata sredina kako uslov za vr{ewe na ubistvata.<br />
Pasivnosta na socijalnata sredina se javuva kako faktor {to<br />
im o<strong>vo</strong>zmo`uva ili im ot<strong>vo</strong>ra prostor na drugite kriminogeni faktori<br />
da dejstvuvaat so pogolema sila, odnosno pove}e da doa|aat do<br />
izraz. Se razbira deka vakvata pasivnost na subjektite od neposrednata<br />
sredina na storitelot i `rtvata (rodnini, drugari, prijateli,<br />
poznanicvi, sosedi, opredeleni organizacii i sli~no) mo`at da pretstavuvaat<br />
pogodna atmosfera za javuvawe na ubistvata i deka <strong>vo</strong> sekoj<br />
slu~aj treba da se vlo`uvaat pogolemi usilbi za depasivizirawe na<br />
okolinata <strong>vo</strong> smisla na promena na takviot odnos. 163 Me|utoa, se ~ini<br />
deka po malku se preteruva <strong>vo</strong> naglasuvaweto na zna~eweto na o<strong>vo</strong>j<br />
odnos, za{to se gubat od vid nekoi bitni elementi. Imeno, <strong>vo</strong> situacija<br />
koga ni najfundiranite kriminolo{ki istra`uvawa ne uspeale<br />
da dojdat do sigurni indikatori {to }e go olesnat prognoziraweto na<br />
opredleni kriminalni povedenija, mnogu e nelogi~no o~ekuvaweto<br />
deka takva prognoza mo`at da dadat obi~nite lu|e od opredelena sredina.<br />
Ponatamu treba da se <strong>vo</strong>di smetka deka opredeleni naru{eni<br />
odnosi, navredi, raspravii i sli~no, pretstavuvaat samo izraz na<br />
temperamentot na opredelena li~nost, koi nikoga{ ne storile nitu<br />
pak }e storat nekoe proti<strong>vo</strong>p{testveno povedenie. Taka, na primer,<br />
dve lica mo`e da se navreduvaat, da si upatuvaat pcosti i da se raspravaat<br />
na dosta visok ton, a toa da ne pretstavuva nikakov signal za naru{eni<br />
odnosi me|u niv, bidej}i e toa na~in na koj tie <strong>vo</strong>obi~aeno razgovaaraat<br />
ili raspravaat za najobi~nite `i<strong>vo</strong>tni problemi, pa duri<br />
ponekoga{ i za nauka, umetnost, religija i sli~no. Vo taa smisla tak-<br />
161<br />
Ibid, str. 64-68.<br />
162<br />
Vidi Vukovi}, str. 100.<br />
163<br />
Ovde se misli na spontano (ne i organizirano) rea|irawe na najbliskata<br />
sredina na kriminogenite vlijanija "po~nuvaj}i od adekvatno kontaktirawe<br />
so potencijalnite u~esnici <strong>vo</strong> kriminalniot nastan, pa do sorabotka<br />
so dr`avnite i op{testvenite organi koi rabotat vrz suzbivaweto na kriminalitetot<br />
i drugite socijalnopatolo{ki pojavi, pokrenuvawe na nivnata<br />
aktivnost so davawe soodvetni predlozi, sugestii i zna~ajni podatoci." Vukovi},<br />
str. 100.<br />
177