Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
planiranost na deloto ne se sostoela <strong>vo</strong> toa da se sozdadat uslovi za<br />
nego<strong>vo</strong>to sokrivawe i izbegnuvawe na krivi~nata odgo<strong>vo</strong>rnost na storitelot,<br />
tuku, pred se, <strong>vo</strong> toa da se na~eka zgodna prilika za uspe{no dovr{uvawe<br />
na ubist<strong>vo</strong>to, odnosno izbegnuvawe na eventualniot otpor<br />
na `rtvata {to bi imal {tetni posledici za storitelot. Imeno, planiranite<br />
ubistva naj~esto se izvr{uvale javno, <strong>vo</strong> prisust<strong>vo</strong> na mnogu<br />
lu|e ili so mo`nost storitelot da bide zabele`an od mnogu lu|e. Od<br />
druga strana, upotrebenite sredstva za izvr{uvawe na deloto (naj~esto<br />
ogneno oru`je) i ~estite samostojni prijavuvawa na storitelite do<br />
organite na SVR za storenoto delo kako i mnogu retki obidi da se sokrijat<br />
tragite na deloto go doka`uvaat prethodnoto tvrdewe. Vo taa<br />
smisla treba da se istakne i toa deka kaj ubistvata od zaseda storitelot<br />
istreluval <strong>vo</strong> `rtvata toga{ koga taa obi~no se dvi`ela <strong>vo</strong> dru-<br />
{t<strong>vo</strong> na mnogu lica od koi storitelot mo`el lesno da bide prepoznaen.<br />
So re~isi edinstvena cel da se skr{i otporot na `rtvata bile<br />
prezemeni i onie ubistva kaj koi se nastojuvalo da se pri~eka `rtvata<br />
prethodno da zaspie. Ovie ubistva bile naj~esto izvr{uvani od strana<br />
na soprugata sprema s<strong>vo</strong>jot fizi~ki posilen ma`. Navedenoto poka`uva<br />
deka kaj nas otsustvuvaat onoj vid planirani ubistva {to sme naviknale<br />
da gi gledame <strong>vo</strong> kriminalisti~kite filmovi od zapadnata produkcija.<br />
Planiranosta na ubistvata e povrzana so specifi~nite sociokulturni<br />
i psiholo{ki karakteristiki na na{eto podra~je. Vo tie<br />
ramki taa se sostoi: <strong>vo</strong> predhodno razmisluvawe dali da se izvr{i<br />
ubist<strong>vo</strong>to, ~ekawe `rtvata da zaspie, donesuvawe odluka za izvr{uvawe<br />
na ubist<strong>vo</strong>to od porano i molkum ili so ot<strong>vo</strong>reno zakanuvawe<br />
na~ekuvawe zgodna prilika koga }e se izvr{i, donesuvawe vedna{<br />
odluka za izvr{uvawe na ubist<strong>vo</strong>to (vedna{ po nastanatata raspravija,<br />
karanica, kleveta, navreda, fizi~ki napad i sl.) no odlo`uvawe na<br />
deloto dodeka ne se nabavi sredst<strong>vo</strong> za izvr{uvawe, ili poradi s<strong>vo</strong>jata<br />
fizi~ka inferiornost da se postavi zaseda, sproveduvawe na porethodno<br />
donesenata odluka po podolgo barawe kade se nao|a `rtvata i sl.<br />
Vakvata planiranost na ubistvata se dol`i na niskata obrazovna<br />
struktura i inteligencija na ubijcite no, pred se, na socijalnite<br />
odnosi i sta<strong>vo</strong>vite {to vladeat na na{eto podra~je, kako i na karakterot<br />
na konfliktite {to se razre{uvaat so li{uvawe od `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong><br />
koi dominatnoto mesto go zazama streme`ot na storitelot kon odmazda<br />
kako negova glavna satisfakcija bez ogled na o~ekuvanite posledici<br />
od kaznata po sopstvenata li~nost. Me|utoa, toa ne zna~i deka kaj<br />
nas nema i planirani ubistva {to se toa <strong>vo</strong> vistinskata smisla na<br />
zborot. Imeno, toa se onie ubistva kaj koi se nastojuva da se predvidat<br />
site podrobnosti kako <strong>vo</strong> pogled na prezemaweto na dejstvieto na izvr-<br />
{uvawetol, taka i <strong>vo</strong> pogled na izbegnuvaweto na krivi~nata odgo<strong>vo</strong>rnost.<br />
Takvi ubistva <strong>vo</strong> SR <strong>Makedonija</strong> <strong>vo</strong> navedeniot period imalo<br />
mnogu malku i re~isi sekoga{ bile izvr{eni na svirep ili podmolen<br />
63