Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
napad, <strong>vo</strong> ~etiri te{ko navreduvawe, a <strong>vo</strong> tri slu~ai napad <strong>vo</strong> kombinacija<br />
so te{ko navreduvawe prezemeni od strana na `rtvata. Pritoa,<br />
napadot zna~el obid za ubist<strong>vo</strong> so no` i kazma, udari so race, glava,<br />
stap i vila i napad vrz imotot na storitelot zaradi nego<strong>vo</strong> uni{tuvawe<br />
ili kra`ba. [to se odnesuva do upatenite te{ki navredi od<br />
strana na `rtvata, tie naj~esto bile od verbalen karakter izrazeni<br />
preku mnogubrojni pcosti i navredi na seksualnata ~est, a <strong>vo</strong> eden<br />
slu~aj i aktot {to ma`ot ja izbrkal soprugata od nivnata zaedni~ka<br />
postela.<br />
Me|utoa, ona {to e karakteristi~no i za dvata vida pro<strong>vo</strong>kacii<br />
e faktot deka tie se javuvale <strong>vo</strong> razli~ni oblici i toa naj~esto<br />
(58,3%) niz eden podolg vremenski period, taka {to posledniot napad<br />
ili navreda za storitelot pretstavuvale poslednata kapka <strong>vo</strong> prepolnetata<br />
~a{a. No <strong>vo</strong> ostanatiot procent na ovie ubistva izvr{uvaweto<br />
na deloto sledelo vedna{ po izvr{eniot napad ili upatenata navreda,<br />
iako storitelot i `rtvata prethodno <strong>vo</strong>op{to ne se nao|ale <strong>vo</strong> zategnati<br />
odnosi, duri i obratno, tie dotoga{ bile <strong>vo</strong> dobri me|usebni<br />
odnosi.<br />
Vo 83,3% ovie dela zavr{ile so smrt na `rtvata, a bile izvr-<br />
{uvani prete`no od lica od ma{ki pol (75,0%) i <strong>vo</strong> ist takov procent<br />
od strana na lica od makedonska nacionalnost.<br />
110<br />
2.11. Ubist<strong>vo</strong> od nebre`nost<br />
Vo ispituvaniot period na na{eto podra~je pronajdovme 24 ili<br />
6,2% ubistva od nebre`nost. Pri~inite za nivnoto pojavuvawe se nao|aat<br />
<strong>vo</strong> eden splet od krimino|eni faktori, odnosno tie se pojavuvaat<br />
kako rezultat na neposrednosto vlijanie na subjektivnite krimino|eni<br />
faktori i raznovidnite krimino|eni situacii. [to se odnesuva do<br />
individualnite okolnosti, Tie naj~esto se sostoele <strong>vo</strong> vizuelni i<br />
drugi obmani, pregolema samouverenost, nastojuavwe da se bide <strong>vo</strong> centarot<br />
na vnimanieto, nesovesnost, nepromislenost ili lekomislenost,<br />
nesmasnost pri rakuvaweto so opredeleni predmeti i oru`je, neodr`uvawe<br />
na oru`jeto <strong>vo</strong> ispravna sostojba i sl. Me|utoa, i pokraj seto toa,<br />
storitelite na ovie dela bile li~nosti bez kriminalno minato, odnosno<br />
korektni i ugledni ~lenovi na op{testvenata zaednica. Od situacionite<br />
momenti najgolema uloga imale slu~ajnoto nao|awe na nekoe<br />
lice na opredleno mesto, no ~esto i povedenieto na samata `rtva, bilo<br />
<strong>vo</strong> toa {to ne se pridr`uvala na barawata na redot pri lov na dive~<br />
ili so drugi postapki pridonesla sprema nea da bidat prezemeni dejstvija,<br />
me|u koi i nebre`noto {to dovelo do smrtta.<br />
Najgolem broj od ovie ubistva bile izvr{eni pri lov na dive~<br />
(11 ili 45,8%). Vo tie slu~ai ka~eniot ~ovek na dr<strong>vo</strong>, na storitelot mu<br />
se pri~inil kako orel, ~ovekot {to imal snopje vrz grbot kako me~ka<br />
ili pak ne~ie dvi`ewe go asociralo na diva sviwa, jazovec ili drug