Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
cite. Karaketristi~en e me|utoa slu~ajot so privatnite zanaet~ii i<br />
ugostiteli koi s<strong>vo</strong>ite `rtvi gi biraat naj~esto me|u zemjodelcite.<br />
[to se odnesuva do drugite zanimawa, koi <strong>vo</strong> primerokot se javuvaat <strong>vo</strong><br />
mnogu pomal obem, nivnite nositeli s<strong>vo</strong>ite `rtvi gi biraat me|u lica<br />
so najrazli~ni zanimawa.<br />
Odnosot na storitelot i `rtvata so ogled na nivnata nacionalnost<br />
se poka`a kako mo`ne zna~aen element za objasnuvaweto na etiologijata<br />
na o<strong>vo</strong>j kriminalitet. Toj odnos jasno poka`uva deka na na-<br />
{eto podra~je priapdnosta kon razli~na nacionalna grupacija ne<br />
pretstavuva pri~ina za razvivawe konfliktni odnosi koi mo`at da<br />
dovedat do ubist<strong>vo</strong>. Naprotiv, <strong>vo</strong> ispituvaniot period ne bilo izvr{-<br />
eno ni edno ubist<strong>vo</strong> kaj koe makar i malku do{le do izraz nacionalni<br />
predrasudi, odnosno odnosi <strong>vo</strong> koi se manifestirale elementi na nacionalna<br />
netrpeli<strong>vo</strong>st. Ubistva od strana na Mekedonci bile izvr{eni<br />
nad Makedonci, od Albanci nad Albanci, od Turci nad Turci itn.<br />
Taka, na primer, 191 storiteli od makedonska nacionalnost ubile<br />
samo 6 Albanci i po eden Hrvat i Srbin. Od 138 ubijci od albanska<br />
narodnost bile ubieni samo 14 Makedonci i dvajca Bosanci. Od 23 ubijci<br />
od turskata nacionalnost bile ubieni po 4 Albanci i Makedonci,<br />
a od strana na Romite (23 storiteli) samo dvajca Albanci i eden Makedonec.<br />
Me|u izvr{itelite na ubistva sretnavme i sedum Srbi i po eden<br />
Bosanec, Hrvat i Jugosloven. Istive nacionalnosti, osven jugoslovenskata<br />
gi najdovme i me|u `rtvite na ovie dela.<br />
Mo{ne interesen e i odnosot na storitelot i `rtvata so ogled<br />
na nivniot op{testven ugled {to pred kriminalniot nastan go izgradile<br />
<strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>jata sredina, 120<br />
Od o<strong>vo</strong>j aspekt gi zabele`avme slednite odnosi.<br />
- ubiec so naru{en ili te{ko naru{en<br />
op{testven ugled ubiva lice so ist<br />
takov ugled 28 6,6%<br />
- ubiec so naru{en ili te{ko naru{en<br />
op{testven ugled ubiva lice so normalen<br />
op{testevn ugled 64 10,8%<br />
- ubiec so normalen op{testven ugled<br />
120<br />
Do ovie odnosi <strong>vo</strong> istra`uvaweto dojdovme preku detalna analiza<br />
na sodr`inata na sudskite presudi. Vo opredeluavweto na kriteriumi za toa<br />
{to pretstavuva normalen, naru{en i te{ko naru{en ugled gi respektiravme<br />
i najsitnite elementi {to bea od zna~ewe za sogleduvawe na povedenieto na<br />
storitelot i `rtvata <strong>vo</strong> nivnata najneposredna `i<strong>vo</strong>tna sredina. Pritoa,<br />
osobeno se dr`evme do sta<strong>vo</strong>t i mislewata {to se javija kako obedna~eni iskazi<br />
na svedocite <strong>vo</strong> postapkata, no i do ocenkaat na sudijata {to mo`e{e da<br />
se izvle~e od analizata na site okolnosti dadeni <strong>vo</strong> obrazlo`enieto na kaznata.<br />
148