21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)

Studija - Krinminologija

Studija - Krinminologija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

tite so takviot nivni status. Treba da se ima predvid i toa deka postarite<br />

lica pomalku doa|aat <strong>vo</strong> situacija da se juna~at i da se doka`uvaat<br />

preku konsumirawe alkohol<br />

Storitelita na ubistvata {to se pojavile kako hroni~ni alkoholi~ari<br />

<strong>vo</strong> najgolem broj bile Makedonci (68,0%), a potoa Romi<br />

(20,0%), a kako akutni alkoholi~ari - Makedonci so u~est<strong>vo</strong> od 78,8%.<br />

[to se odnesuva do drugite nacionalnosti zabele`avme samo<br />

eden od dva slu~ai kade {to alkoholiamot se pojavuva so kriminogeno<br />

zna~ewe. Glavnata pri~ina za toa e rezistentniot odnos na albanskoto<br />

i turskoto malcisnt<strong>vo</strong> sprema upotrebata na alkoholot, {to, me|u drugoto<br />

e produkt, pred se, na nivnite verski sfa}awa i ottamu ostanatata<br />

navika i sozdadeniot moralen pritisok od strana na potesnite<br />

socijalni grupi.<br />

Pred izvr{uvaweto na ubistvata od grupata na hroni~nite<br />

alkoholi~ari porano bile osuduvani 32,0% lica, a od grupata na akutnite<br />

alkoholi~ari samo 6,1%. 104 Toa poka`uva deka hroni~niot<br />

alkoholizam manifestiral pogolemo vlijanie zgolemuvaj}i ja razdrazli<strong>vo</strong>sta,<br />

~uvstvitelnosta, nekriti~niot odnos i agresivnosta sprema<br />

sredinata taka i niz opasnosta na nego<strong>vo</strong>to porane{no kriminalno<br />

povedenie. [to se odnesuva do akutnite alkoholi~ari, nivnoto porane{no<br />

kriminalno povedenie ne e karakteristi~no za podocne`noto<br />

vr{ewe na ubistvata, bidej}i kaj niv recidivizmot u~estvuva so 6,1% i<br />

e ne{to pomal duri i od recidivizmot na ubijcite {to ne bile alkoholi~ari<br />

(10,7%).<br />

Hroni~nite alkoholi~ari s<strong>vo</strong>ite ubistva gi izvr{uvale naj~esto<br />

na ulici, parkovi, pazari{ta i drugi javni mesta (32,0%), a potoa<br />

<strong>vo</strong> ugostitelski objekti i stanovi na `rtvata na ednak<strong>vo</strong> ni<strong>vo</strong> od<br />

16,0%. Toa uka`uva deka ovie lica doa|aat <strong>vo</strong> takvi konflikti {to se<br />

razre{uvaat so ubist<strong>vo</strong> naj~esto so lu|e od nivata po{iroka op{testvena<br />

sredina. Navedenite mesta na izvr{uvaweto na aktot na ubist<strong>vo</strong>to<br />

osven stan na `rtvata, so u~est<strong>vo</strong> od 39,4% i 21,2% se karakteristi~ni<br />

i za storitelite - akutni alkoholi~ari.<br />

Hroni~nite alkoholi~ari <strong>vo</strong> pogolem procent gi vr{ele ubistvata<br />

od slednive motivi: odmazda (28,0%), qubomora (24,0%) i te{ko<br />

naru{uvawe na bra~nite, semejnite i srodni~kite odnosi (24,0%). Od<br />

druga strana, akutnite alkoholi~ari s<strong>vo</strong>ite ubistva gi vr{ele od<br />

odmazda (30,3%), poradi navreda na lice {to pretstavuva opasnost za<br />

nivnite interesi (9,1%) i te{ko naru{uvawe na bra~nite, semejnite i<br />

srodni~kiet odnosi (9,1%).<br />

Na krajot nu`no e nakratko da se vratime na modalitetot so<br />

najgolemo u~est<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> tabelata br. 17. Imeno, faktot deka 72,2% lica<br />

104<br />

Od ovie kategorii ubijci, spored istra`uvaweto na ubistvata <strong>vo</strong><br />

Jugoslavija, porano bile osuduvani 29,0% lica, a od niv preku polovinata za<br />

soreni telesni povredi. Pe{i} I, str. 64.<br />

138

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!