21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)

Studija - Krinminologija

Studija - Krinminologija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ite ma`i i qubovnici poradi seksualno neverst<strong>vo</strong> ili odbivawe da<br />

stapat <strong>vo</strong> brak ili odbivawe qubovni odnosi.<br />

[to se odnesuva pak do `rtvite na `enite ubijci, toa se lica<br />

od nivnata najbliska okolina. Tie ne ubivaat nepoznati lica, tuku<br />

samo poedinci so koi stoele <strong>vo</strong> bliski me|usebni odnosi (s<strong>vo</strong>ite bra~ni<br />

ili <strong>vo</strong>nbra~ni no<strong>vo</strong>roden~iwa, no<strong>vo</strong>roden~iwata na s<strong>vo</strong>ite ker}i,<br />

s<strong>vo</strong>ite nesakani deca, ma`i, sosedi, podale~ni rodnini i poznanici. 113<br />

Decata se ~esti `rtvi na ubistvata. Nivnata glavna viktimogena<br />

predispozicija se sostoi <strong>vo</strong> fizi~kata slabost i nesposobnosta da<br />

se branat, odnosno da ja izbegnat viktimizacijata. Vo taa smisla tie<br />

u{te na po~etokot na s<strong>vo</strong>jot `i<strong>vo</strong>t se izlo`eni na opasnosta da stanat<br />

`rtvi na ubist<strong>vo</strong>to na dete pri pora}awe. Takvi `rtvi <strong>vo</strong> na{eto istra`uvawe<br />

imalo 14. Vo ista situacija bile i 6 doen~iwa, a <strong>vo</strong> ne{to<br />

poinakva polo`ba, no glavno od isti ili sli~ni motivi bile ubieni i<br />

osum deca na <strong>vo</strong>zrast do 14 godini, kako i 13 deca na <strong>vo</strong>zrast od 15 do 17<br />

godini. Ako site ovie `rtvi gi svedeme pod zaednikiot poim deca<br />

toga{ mo`eme da konstatirame deka nad niv bile izvr{eni 9,6% ubistva.<br />

A ako kon niv dodademe i 24 (ili 5,5%) slu~ai <strong>vo</strong> koi kako `rtvi<br />

na ubist<strong>vo</strong>to se javile stari lica (nad 50-godi{na <strong>vo</strong>zrast, toga{ se<br />

pojavuva iznos od 15,2% {to gi so~inuvaat lica ~ija glavna viktimogena<br />

predispozicija e nivnata slaba odbrambena mo}, {to za storitelot<br />

sekako pretstavuvala edna od glavnite neposredni pri~ini za<br />

preminuvawe kon izvr{uvawe na deloto.<br />

Me|u zanimawata {to mo`at da predizvikaat silna viktimizacija<br />

kaj li~nosta, <strong>vo</strong> viktimolo{kata literatura obi~no se naveduvaat<br />

taksist, blagajnik, milicioner, kelnerka, kafeanska pea~ka, sobarica,<br />

zlatar i sl. Viktimogenite predispozicii {to gi nosat ovie zanimawa<br />

se povrzuvaat so izvr{uvaweto delikti protiv imotot i li~nosta. Me-<br />

|utoa, site ovie zanimawa se poka`aa bez zna~ewe od aspektot na nivnata<br />

viktimizacija <strong>vo</strong> na{eto istra`uvawe na ubistvata. Vo na{eto<br />

istra`uvawe predisponiranosta da se stane `rtva go poka`aa zanimawata:<br />

zemjodelec so 183 (ili 42,8%), NKV i PKV rabotnik so 55<br />

(12,4%) slu~ai. Glavnaat predispozicija na ovie `rtvi se sostoi <strong>vo</strong><br />

karakterot na za~estenosta na odnosite <strong>vo</strong> koi tie stapuvaat, a koi<br />

nu`no proizleguvaat od izvr{uvaweto na ovie zanimawa. Se razbira<br />

deka pritoa golema uloga ima i nivnoto sfa}awe na op{testvenite<br />

vrednosti i na~inot na zado<strong>vo</strong>luvaweto na nivnite potrebi i interesi,<br />

kako i kulturnata zaostanatost na ovie lica.<br />

Alkoholizmot na `rtvata se tretira kako li~na, steknata i<br />

povremena (ili minliva) viktimogena predispozicija. Viktimizacijata<br />

na `rtvata proizleguva od negativnite posledici {to kaj alkoholi~arite<br />

gi predizvikuva konsumiraweto alkoholni pijaloci <strong>vo</strong> nivnata<br />

li~na i op{testvena sfera. Poradi toa kaj licata {to upotreb-<br />

113<br />

Do sli~ni podatoci do{la i Vili} I, str. 218.<br />

143

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!