Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ite ma`i i qubovnici poradi seksualno neverst<strong>vo</strong> ili odbivawe da<br />
stapat <strong>vo</strong> brak ili odbivawe qubovni odnosi.<br />
[to se odnesuva pak do `rtvite na `enite ubijci, toa se lica<br />
od nivnata najbliska okolina. Tie ne ubivaat nepoznati lica, tuku<br />
samo poedinci so koi stoele <strong>vo</strong> bliski me|usebni odnosi (s<strong>vo</strong>ite bra~ni<br />
ili <strong>vo</strong>nbra~ni no<strong>vo</strong>roden~iwa, no<strong>vo</strong>roden~iwata na s<strong>vo</strong>ite ker}i,<br />
s<strong>vo</strong>ite nesakani deca, ma`i, sosedi, podale~ni rodnini i poznanici. 113<br />
Decata se ~esti `rtvi na ubistvata. Nivnata glavna viktimogena<br />
predispozicija se sostoi <strong>vo</strong> fizi~kata slabost i nesposobnosta da<br />
se branat, odnosno da ja izbegnat viktimizacijata. Vo taa smisla tie<br />
u{te na po~etokot na s<strong>vo</strong>jot `i<strong>vo</strong>t se izlo`eni na opasnosta da stanat<br />
`rtvi na ubist<strong>vo</strong>to na dete pri pora}awe. Takvi `rtvi <strong>vo</strong> na{eto istra`uvawe<br />
imalo 14. Vo ista situacija bile i 6 doen~iwa, a <strong>vo</strong> ne{to<br />
poinakva polo`ba, no glavno od isti ili sli~ni motivi bile ubieni i<br />
osum deca na <strong>vo</strong>zrast do 14 godini, kako i 13 deca na <strong>vo</strong>zrast od 15 do 17<br />
godini. Ako site ovie `rtvi gi svedeme pod zaednikiot poim deca<br />
toga{ mo`eme da konstatirame deka nad niv bile izvr{eni 9,6% ubistva.<br />
A ako kon niv dodademe i 24 (ili 5,5%) slu~ai <strong>vo</strong> koi kako `rtvi<br />
na ubist<strong>vo</strong>to se javile stari lica (nad 50-godi{na <strong>vo</strong>zrast, toga{ se<br />
pojavuva iznos od 15,2% {to gi so~inuvaat lica ~ija glavna viktimogena<br />
predispozicija e nivnata slaba odbrambena mo}, {to za storitelot<br />
sekako pretstavuvala edna od glavnite neposredni pri~ini za<br />
preminuvawe kon izvr{uvawe na deloto.<br />
Me|u zanimawata {to mo`at da predizvikaat silna viktimizacija<br />
kaj li~nosta, <strong>vo</strong> viktimolo{kata literatura obi~no se naveduvaat<br />
taksist, blagajnik, milicioner, kelnerka, kafeanska pea~ka, sobarica,<br />
zlatar i sl. Viktimogenite predispozicii {to gi nosat ovie zanimawa<br />
se povrzuvaat so izvr{uvaweto delikti protiv imotot i li~nosta. Me-<br />
|utoa, site ovie zanimawa se poka`aa bez zna~ewe od aspektot na nivnata<br />
viktimizacija <strong>vo</strong> na{eto istra`uvawe na ubistvata. Vo na{eto<br />
istra`uvawe predisponiranosta da se stane `rtva go poka`aa zanimawata:<br />
zemjodelec so 183 (ili 42,8%), NKV i PKV rabotnik so 55<br />
(12,4%) slu~ai. Glavnaat predispozicija na ovie `rtvi se sostoi <strong>vo</strong><br />
karakterot na za~estenosta na odnosite <strong>vo</strong> koi tie stapuvaat, a koi<br />
nu`no proizleguvaat od izvr{uvaweto na ovie zanimawa. Se razbira<br />
deka pritoa golema uloga ima i nivnoto sfa}awe na op{testvenite<br />
vrednosti i na~inot na zado<strong>vo</strong>luvaweto na nivnite potrebi i interesi,<br />
kako i kulturnata zaostanatost na ovie lica.<br />
Alkoholizmot na `rtvata se tretira kako li~na, steknata i<br />
povremena (ili minliva) viktimogena predispozicija. Viktimizacijata<br />
na `rtvata proizleguva od negativnite posledici {to kaj alkoholi~arite<br />
gi predizvikuva konsumiraweto alkoholni pijaloci <strong>vo</strong> nivnata<br />
li~na i op{testvena sfera. Poradi toa kaj licata {to upotreb-<br />
113<br />
Do sli~ni podatoci do{la i Vili} I, str. 218.<br />
143