Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
weto rabota po izleguvaweto na sloboda i sli~no, postoi potreba od<br />
natamo{ni istra`uvawa i korekcii.<br />
Za da gi sogledame pre<strong>vo</strong>spitnite mo`nosti na osudeni~kata<br />
rabota sprema ubijcite najprvin se zadr`avme na nekoi aspekti na<br />
nejzinata organizaciona postavenost <strong>vo</strong> praktikata. Vo KPD Idrizo<strong>vo</strong>,<br />
kade se izvr{uva kaznata za krivi~noto delo ubist<strong>vo</strong>, rabotata na<br />
osudenite ubijci kako i na site drugi osudenici se odviva niz tri<br />
osnovni dejsnosti: industriska, zanaet~iska i zemjodelska. Od vkupniot<br />
broj ubijci {to <strong>vo</strong> dekemvri 1984 prestojuvale <strong>vo</strong> Domot (100), 96<br />
bile opfateni so raboten tretman. Vo industriskata dejnost bile<br />
vklu~eni 71 osudenici i toa: <strong>vo</strong> dr<strong>vo</strong>prerabotuva~kiot sektor 32 lica<br />
(od niv 12 <strong>vo</strong> oddelenieto za rezbarewe), <strong>vo</strong> metaloprerabotuva~kiot<br />
sektor 11, <strong>vo</strong> termi~kiot 8, <strong>vo</strong> tekstilniot 8 i <strong>vo</strong> avtoservisot 15 lica.<br />
Vo zanaet~iskite dejnosti na Domot bile vklu~eni 16 lica kako yidari,<br />
gotva~i, pekari, ~evlari i po eden stakloreza~, stolar i magacioner.<br />
Osum lica rabotele kako op{ti rabotnici. Vo zemjodelskite<br />
dejnosti be{e vklu~en samo eden osudenik za ubist<strong>vo</strong> od ednostavna<br />
pri~ina {to ovie dejsnosti se vr{at <strong>vo</strong> ot<strong>vo</strong>reniot del na Domot, a <strong>vo</strong><br />
momentot na na{eto istra`uvawe <strong>vo</strong> toa oddelenie be{e rasporeden<br />
samo eden ubiec.<br />
Trgnuvaj}i od gornite podatoci se postavuva pra{aweto {to da<br />
se ka`e za vakvata organizacija na rabotata na osudenite unijci. Zaklu~occite<br />
mo`at da bidat brojni, me|utoa so ogled na prostorot nie }e<br />
se zadr`ime na nekolku najzna~ajni.<br />
Ona {to pr<strong>vo</strong> pa|a <strong>vo</strong> o~i e deka organizacionite mo`nosti za<br />
izvr{uvawe razli~ni vidovi osudeni~ka rabota <strong>vo</strong> KPD Idrizo<strong>vo</strong> se<br />
skromni i re~isi isklu~itelno svrzani za vr{eweto fizi~ka rabota.<br />
278 Na ova se nadovrzuva maliot broj stru~ni instruktori {to <strong>vo</strong>dat<br />
gri`a za celokupnata rabota i golemite o~ekuvawa od niv. Ako kon<br />
ova se dodade deka <strong>vo</strong> najgolem del od pogonite ne se sproveduva stru-<br />
~no usovr{uvawe na osudenicite, mo`e slobodno da se ka`e deka praktikata<br />
- takva kakva {to e ne uspeva da odgo<strong>vo</strong>ri na del od na~elata<br />
{to gi navedovme.<br />
Edno od na~elata na rabotata e po mo`nost na osudenicite da<br />
im se obezbedi da go izbiraat vidot na rabotata spored s<strong>vo</strong>eto porane-<br />
{no zanimawe, sklonostite i interesite. So ogled na mo`nostite na<br />
Domot ova na~elo skoro i da nema zna~ewe, osobeno ako se zeme predvid<br />
koncepcijata spored koja rabotata se vrzuva za prestojot <strong>vo</strong> opredelena<br />
klasifikaciona eksterna grupa. Vo potkrepa na ovaa konstata-<br />
278<br />
Neophodna orientacija e na osudenicite da im se o<strong>vo</strong>zmo`i da go<br />
rabotat toa {to go sakaat, za {to imaat sklonosti i sposobnosti, za {to ima<br />
uslovi <strong>vo</strong> kazneno-popravnite ustanovi, a {to op{test<strong>vo</strong>to go ocenuva kako<br />
vredno. Ne e bitno dali spored vidot toa e fizi~ka, nau~na, umetni~ka iliu<br />
nekoja druga rabota (podvlekol Z.S.). [ukovi}, str. 230.<br />
260