u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
naša očekivanja u pogledu konkluzije, no izvor naših očekivanja<br />
povezan je s oblikom razlogovnog objašnjenja kojeg koristimo.<br />
Ono što objašnjavamo nisu moguća htijenja, moguće namjere<br />
ili mogući postupci, već stvarna htijenja, namjere ili postupci.<br />
Obično objašnjavamo zašto je Ivica učinio nešto čime je htio<br />
okončati Petrovo obezvrje ¯divanje, a ne zašto bi on to mogao<br />
htjeti učiniti. Ova asimetrija izme ¯du konkluzije praktičnog<br />
zaključka i explananduma razlogovnog objašnjenja jasnije se<br />
iskazuje u slučaju kada je explanandum sredstvo s kojim se<br />
bilo ostvaruje ili bez kojeg se ne može ostvariti izvorni cilj jer<br />
tu nema logičkog odnosa izme ¯du propozicijskog komplementa<br />
izvorne i izvedene ciljne rečenice. U izabranom primjeru riječ<br />
je o odnosu izme ¯du cilja i ’podcilja’: ostvarenje cilja povlači<br />
ostvarenje podcilja, ali ne i obratno. Moguće ja da nastane stanje<br />
u kojem Petar ne obezvrje ¯duje Ivicu, ali ga pri tome vara, pa<br />
izvorni cilj nije ostvaren. Podcilj ne može zamijeniti izvorni<br />
cilj, ali podcilj je ipak cilj u smislu da se djelatnik suprotstavlja<br />
njegovuneostvarenjuiusmisludapodciljmožepododre¯denim<br />
uvjetima postati ciljem.<br />
U izlaganju semantike rečenica koje mogu sačinjavati praktični<br />
zaključak htjeli smo postići visoki stupanj ekspresivnosti<br />
uz minimum primijenjenih sredstava. U jeziku praktične<br />
logike razlikujemo dvije vrste elementarnih rečenica: ciljne<br />
rečenice i činjenične rečenice. Ciljnu rečenicu nazivamo<br />
logičkim imperativom i dajemo joj sljedeće značenje: djelatnik<br />
prihvaća rečenicu cilj : ϕ akko 1. preferira ϕ pred<br />
¬ϕ, 2. vjeruje da je ϕ moguće, 3. vjeruje da ϕ nije<br />
slučaj. Logika propozicijskih stavova želja i vjerovanja<br />
povezana je s logikom logičkih imperativa i indikativa pomoću<br />
poistovjećenja mentalnog stanja s modelom: djelatnik hoće<br />
da ϕ bude slučaj (vjeruje da ϕ jest slučaj) akko se nalazi<br />
u kognitivno-motivacijskom stanju σ takvom da σ ² cilj :<br />
ϕ (σ ² činjenica : ϕ). Budući da su termini ’želja’ i<br />
’htijenje’ takvi da se opiru strogom definiranju nije vjerojatno<br />
da bismo mogli dati jedinstvenu formalno semantičku analizu<br />
koja bi pokrivala sve moguće dimenzije njihova značenja.<br />
Ipak, imamo razloga za prihvatiti ovakvu analizu: usvajajući<br />
109
Change language