u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

pokazuje srodnost s evaluativnim stavovima koji nemaju «snagu
davanja razloga». Takva rečenicasemorapojačati do elemtarne
’Fiat(ϕ)’ da bi postala motivacijski efektivna. Stoga imamo
razloga i za prihvatiti i za odbaciti Crossovu tezu:
Čak i za idealnog djelatnika, motivacija se ne prenosi s
cilja na sredstvo kao stvar logike.
C. Cross [28] (str.165.)
Uzdizanje ’Fiat¦ (ϕ)’ na stupanj ’Fiat(ϕ)’ nije stvar logike;
modalni fiatukazuje na mogućnost da ϕ zadobije status cilja (tj.
Fiat(ϕ) je prihvatljiv) i na sklonost prema cilju ϕ (Fiat(¬ϕ)
nije prihvatljiv). S druge strane, slijed ’Fiat¦ (ϕ)’ iz premisa
jest stvar logike.
Ciljevi i stanja:
Je li p cilj u stanju σ?
Da. σ/∈F∧[Fiat(p)] σ = σ
Možda bi
trebao biti,
ali još nije.
σ ∈M∧[Fiat(p)] σ/∈F∧
∧ [Fiat(¬p)] σ ∈F∧[Fiat(p)] σ 6= σ
Ne. σ =0∨ [Fiat(p)] σ ∈F∨[Fiat(¬p)] σ/∈F
Ne. σ ∈F
4.3.7 Obilježja praktičnog zaključka
Unatoč razlikama u rezultatima filozofskih analiza praktičnog
zaključka moguće je izdvojiti neke točke koje su općenito
prihvaćene u glavnoj struji. Niz autora prepoznaje da praktični
zaključak nema uobičajena svojstva klasičnog asertoričnog
zaključka. Ističemo dva obilježja koje asertorični zaključak ima
(ili može imati) i koja praktični zaključak nema:
· odvojivost konkluzije od premisa: jednom kada je konkluzija
postignuta ona se može dalje koristiti kao premisa u novim
zaključcima;
· monotoničnost: davanje premisa ne obezvrje ¯duje konkluziju.
260
Pored toga, niz autora prepoznaje