u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nesvjesnim razlozima, ponašanje koje je prije uvo ¯denja nesvjesnih<br />
razloga izgledalo bezrazložnim (a time i iracionalnim), nakon<br />
uvo ¯denja postaje ponašanje s razlogom, iako ne i racionalnim<br />
ponašanjem u potpunosti. Osnovna ideja je da primjena rječnika<br />
intencionalnih stanja povlači primjenu inferencijalnih odnosa<br />
me ¯du njima.<br />
Ipak dilema opisujemo li intencionalno stanje parcijalno<br />
koristeći infrencijalne odnose ili ga opisujemo totalno koristeći<br />
inferencijalne odnose dopuštajući iznimke, nije nam od prvotne<br />
važnosti. Pitanje koje nas zanima odnosi se na postojanje<br />
posebne praktične logike. Empirijsko promatranje načela<br />
praktične logike reducira ih na intencionalnu psihologiju. Pristup<br />
iz analogije s mjerenjem, s druge strane, otvara prostor praktičnoj<br />
logici, ali, nažalost, problem ostavlja nedodirnutim jer nemamo<br />
izričitog odgovora na pitanje jesu li inferencijalni odnosi koje u<br />
normativnom smislu ostvaruju raznorodni propozicijski stavovi<br />
(kao vjerovanje i želja) istovjetni s odnosima koje ostavaruju<br />
njihovi propozicijski sadržaji.<br />
2.2.4 Modalni pristup<br />
Belnap i Horty [9] (daljnji razvoj teorije je u [51]) oblik rečenice<br />
kojima se tvrdi da je neki doga ¯daj čin (agentiv, iskaz djelatništva)<br />
prikazuju kao [ _ ... _ ] gdje na prvom praznom mjestu dolazi<br />
termin za djelatnika čina, na drugom praznom mjestu dolazi<br />
izjavna rečenica. Značenje rezultirajuće rečenice u uglatim<br />
zagradama je tvrdnja da je izjavni komplement istinit isključivo<br />
zbog djelatnikova izbora. Na mjestu triju točkica dolazi glagol<br />
’brine se da’ (sees to it that, skraćeno stit) koji «sugerira<br />
alternativu i izbor», čime na kraju dobivamo «kanoničan oblik<br />
za iskaze o djelatništvu»: [αstit: q]. Imperativi po uobičajenoj<br />
jezičnoj analizi imaju sadržaj i snagu. Snaga imperativa je<br />
pojam koji pripada pragmatičnoj dimenziji, razlikujemo npr.<br />
zapovijed, nalog, molbu, savjet, prijedlog i slično. Belnap i<br />
Perloff zanemaruju snagu imperativa i postavljaju tezu:<br />
122<br />
(...)neovisno o snazi imperativa, njegov je sadržaj uvijek<br />
izraz djelatništva.
Change language