u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
iti: 1. prihvaćena i prihvatljiva, 2. prihvaćena i neprihvatljiva,<br />
3. neprihvaćena i prihvatljiva, 4. neprihvaćena i neprihvatljiva.<br />
Formalne definicije spomenutih vrijednosti dajemo u definiciji<br />
4.28.<br />
Hijerarhija interpretacija sugerira ideju redukcije. Na<br />
mogućnost redukcije pojma dinamičnog slijeda na pojam<br />
statičnog slijeda ukazali smo na str. 175 i str. 154.<br />
4.1.3 Intencionalna stanja, modeli i rečenice<br />
Prvi problem s kojima se susrećemo pri pokušaju formaliziranja<br />
rečenica s kojima se zadaju ciljevi odnosi se na pitanje<br />
treba li takve rečnice prikazivati kao indikative ili kao<br />
imperative. U prilog indikativnom pristupu govori činjenica<br />
da se praktični zaključak često prikazuje kao odnos rečenica o<br />
sudnim stavovima. Protiv indikativnog pristupa govori činjenica<br />
gotovo opće suglasnosti o razlici u «smjeru slaganja sa svijetom»<br />
(direction of fit) kod dvaju osnovnih oblika sudnih stavova,<br />
naime vjerovanja i želja. Ako je bitno obilježje vjerovanja u<br />
tome je ono stanje koje se mora usuglasiti sa svijetom da bi<br />
bilo zadovoljeno, a želje da je ona stanje sa kojim se svijet<br />
mora usuglasiti da bi bila zadovoljena, onda nije jasno kako bi<br />
se ta razlika u uvjetima zadovoljavanja mogla očuvati unutar<br />
indikativnog prikaza pomoću relacijske rečenice oblika ’sudni<br />
stav(djelatnik, propozicijski sadržaj )’. S druge strane, korištenje<br />
imperativa za prikaz rečenica kojima se zadaju ciljevi ne<br />
ostvaruje izravnu vezu s iskazima o djelatnikovim željama jer je<br />
tipična primjena imperativa komunikacijska, gdje jedan djelatnik<br />
zadaje cilj djelovanju za drugoga. Budući da je namjera ovog<br />
rada ispitati logiku praktičnog zaključka i budući da se praktični<br />
zaključak najčešće razumije kao niz intencionalnih stanja željavjerovanje-želja<br />
ili želja-vjerovanje-čin nije neposredno jasno<br />
kako bi rečenični niz imperativ-indikativ-imperativ (ili indikativ)<br />
mogao preslikati njihovu strukturu.<br />
Ostavljajući problem kanoničnog oblika za rečenice koje<br />
zadaju ciljeve (koje nekom stanju stvari dodjeljuju vrijednost<br />
cilja) za kasnije, osvrnut ćemo se najprije na filozofijsku<br />
dimenziju problem odnosa rečenice i djelatnikova stanja. U<br />
189
Change language