u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
sada da se moguće stanje stvari opisano u rečenici zapravo<br />
ne javlja. Hoćemo li okriviti rečenicu ili ćemo okriviti činjenice?<br />
Na primjer, kažemo li da je rečenica neistinita; ili<br />
kažemo da je stanje stvari nezadovoljavajuće? Ako je prvo<br />
slučaj, onda ćemo rečenicu nazvati asertoričnom; ako je<br />
drugo slučaj, nazovimo je imperativnom.<br />
Kenny [57] (str. 68)<br />
Vjerovanja smjeraju k tome da budu istinita, a njihova<br />
istinitost je slaganje sa svijetom; laž je konačni neuspjeh<br />
vjerovanja, lažna vjerovanja moraju se ukloniti; vjerovanja<br />
se moraju izmijeniti tako da se slažu sa svijetom, a ne<br />
obratno. Želje smjeraju prema ostvarenju, a njihovo ostavrenje<br />
sastoji se u tome da se svijet slaže s njima; činjenica<br />
da indikativni sadržaj želje nije ostvaren još nije<br />
neuspjeh želje, i nije razlog za odbacivanje želje; svijet se,<br />
grubo rečeno, mora izmijeniti tako da se složi s našim željama,<br />
a ne obratno.<br />
Platts [64] (str. 56)<br />
Teza o paralelizmu intencionalnih stanja (vjerovanja i<br />
želja) i rečeničnog modusa (indikativa i imperativa) zajedno s<br />
izjednačavanjem stanja s modelom opravdava daljnja poistovjećivanja.<br />
Intencionalno stanje vjerovanje da je p slučaj možemo<br />
poistovjetiti s modelom u kojemu je korespondentna indikativna<br />
rečenica zadovoljena; želja da p bude slučaj može se poistovjetiti<br />
s modelom u kojemu je odgovarajući imperativ zadovoljen. Na<br />
primjer, praktični zaključak ’Djelatnik a želi da p bude slučaj.<br />
Djelatnik a vjeruje da će p biti slučaj samo ako q bude slučaj.<br />
Dakle, djelatnik a želi da q bude slučaj. ’ prikazujemo kao niz<br />
rečenica različitih modusa ’ imperativ p —indikativp → q —<br />
imperativ q’. Valjanost zaključka ispitujemo na modelima koji<br />
mogu zahvatiti oba tipa značenja.<br />
Zahvaljujući formalno semantičkom pomaku koji značenje<br />
rečenice povezuje s promjenama modela moguće je rečenice<br />
različitog modusa uklopiti u jedinstven pristup jer promjene za<br />
razliku od istinosnih vrijednosti mogu imati različite oblike.<br />
Ipak istinosne vrijednosti zadržavaju temeljni položaj jer se<br />
zadovoljenje u promijenjenom modelu upravo pomoću njih<br />
194
Change language