u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

(u smislu u kojem je predmet označen s ’moje bivanje u
Varšavi sutra’ budući, iako nije aktualan) i na predmete
koji su takvi da osoba koja ih želi ili im teži ne vjeruje da
nisu mogući.
R. Chisholm [25] (str. 623)
Frankfurt zagovarajući svoju koncepciju o «željama prvog i
drugog reda» ističe neizrazitost značenja termina.
Pojam označen s glagolom ’željeti’ je skoro nedohvativ.
Iskaz oblika ’A želi da X’ — uzet sam za sebe,
izdvojen iz konteksta koji služi naglašavanju ili specificiranju
njegovog značenja — prenosi znakovito malo informacija.
Takav iskaz može, na primjer, biti konzistentan
sa svakim od sljedećih iskaza: (a) izgled za činjenje X
ne pobu ¯duje nikakav osjet ili introspekciji dostupan emocionalni
odgovor kod A;(b)A je nesvjestan toga da želi da
X;(c)A vjerujedaonneželidaX;(d)A se želi suzdržati
od X;(e)A želi da Y i vjeruje da je za njega nemoguće da
istodobno i Y i X; (f)A «zapravo» ne želi da X; (g)A bi
radije umro nego da X; i tako dalje.
H. Frankfurt [38] (str. 7)
Cross u svojoj analizi ukazuje da značenje termina ’želja’
uključuje i odnos prema vjerovanju. Pojam želja uključuje
pojam diskrepancije izme ¯du vjerovanja i želja, pri čemu su
moguća dva oblika diskrepancije: 1. diskrepancija u smislu
inkompatibilnosti javlja se kada djelatnik vjeruje da njegov cilj
nije ostvaren (oznaka 4 označava diskrepanciju u kojoj djelatnik
prihvaća cilj : A i vjerovanje : ¬A), 2. diskrepancija u
smislu nepotpunosti javlja se kada djelatnik ne zna je li njegov
cilj ostvaren (oznaka 5 označava diskrepanciju cilj : A i
vjerovanje : moˇzda¬A).
Ako je 4A istinito, onda A predstavlja stanje stvari
koje se mora promijeniti (sa stajališta djelatnikovih saznanja)
ako će se ostvariti djelatnikov cilj, a to daje djelatniku
razlog da uspostavi A. S druge strane, ako je ∇A
istinito onda ima razlog provjeriti vrijedi li A, tj. razlog za
199