u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
vrijednost» iskazati pomoću komparativne. Iako ne možemo<br />
posve poistovjetiti pojmove dobra i cilja (o čemu svjedoči<br />
i opreka u motivacijskog teoriji izme ¯du eksternalizma i<br />
internalizma), ipak njihova povezanost je neupitna. Apsolutni<br />
pojam dobra von Wright definira 36 pomoću komparativnog<br />
pojma preferencije: p je dobro akko pP ¬p. U [86] nalazimo<br />
definiciju koja uklanja poteškoće prethodne:<br />
Uzet ćemo da s je dobro, ili potpunije rečeno, da je<br />
dobro da se stanje s javlja u svijetu w, znači da sPCi¬s<br />
kada s ∧ Ci = w. Uzet ćemo da s je loše u svijetu w znači<br />
da ¬sPCis kada s ∧ Ci = w.<br />
Da bi s bilo dobro (imati) u svijetu w znači da sPCi¬s<br />
kada ¬s ∧ Ci = w. Dabis bilo loše u svijetu w znači da<br />
¬sPCis kada ¬s ∧ Ci = w.<br />
G. H. von Wright [86] (str. 162)<br />
Nasuprot indikativnim preferencijskim pristupima stoje pristupi<br />
u kojima se ciljne rečenice uzimaju za neraščlanjive oblike.<br />
Takav pristup susrećemo u «logici imperativa» i kod pojedinih<br />
autora. Na primjer, Kenny razliku izme ¯du rečenica imperativnog<br />
(shvaćenih u širem smislu ciljnih rečenica) i indikativnog<br />
oblika, vidjeli smo, povezuje s različitim smjerom njihova<br />
«slaganja sa svijetom» i zato uvodi dva indikatora modusa koji<br />
korespondiraju dvama smjerovima. Smatramo da oznake koje<br />
Kenny [57] koristi za generalizirane moduse, koji ne moraju<br />
uvijek odgovarati rečeničnim gramatičkim modusima, lijepo<br />
pristaju uz razlikovanje rečenica koje zadaju ciljeve i rečenica<br />
kojima se tvrdi da je nešto slučaj ili važeća pravilnost. U daljnjem<br />
tekstu koristit ćemo njegovu oznaku ’Fiat’ (’Neka bude...’ ) kao<br />
indikator ciljnog «semantičkog smjera», a ’Est’ (’Jest..’) kao<br />
indikator opisnog.<br />
Ova dva oblika formaliziranja ciljnih rečenica, preferencijski<br />
i modalni, mogu se izmiriti ako zadržimo indikatore (logičkog)<br />
36 Ovakvu definiciju von Wright daje u Logic of Preference. Edinbourgh,1963.<br />
Otkriće mogućnosti ovakvog definiranja von Wright pripisuje A. P. Borganu i<br />
njegovu radu «The fundamental value universal», Journal of Philosophy, Psychology<br />
and Scientific Method 16: 1919. str. 96-104.<br />
197
Change language