u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

4.3.4.1 Zabrane i ciljevi
Negaciju rečenice ϕ definirali smo kao operaciju koja vodi k
stanju u kojemu rečenica ϕ nije prihvatljiva (definicija ??).
Rečenica Fiat(ϕ) nije prihvatljiva u σ = hP, Ri ako
R ⊆{(w, v) ∈ P × P |Vw(ϕ) =⊥∨Vv(ϕ) =>}
Dakle, imamo na raspolaganju tri različita stanja σ takva
da kkFiat(ϕ)kk σ ∈ F . Na primjer, takva su stanja
ona s R F ⊆ {(w, v) ∈ P × P | w ² ϕ} i ona s R E ⊆
{(w, v) ∈ P × P | v ² ϕ}. Pretpostavimo da negacija za fiat
vodi u stanje s R F ; u tom slučaju negacija funkcionira kao
zabrana. Zabrana čini neke ciljeve neprihvatljivima, ali ne donosi
obavijest o ostvarenosti zabranjenog stanja. S druge strane,
ako negacija za fiat vodi u stanje s R E onda ona funkcionira
kao činjenična est rečenica što nije uskla ¯deno s osnovnom
pretpostavkom različite semantike indikativa i imperativa. Ovaj
intuitivno opravdan izbor R F za stanje koje verificira negaciju
fiat ukazuje na mogućnost uključivanja dijela deontičke logike
u praktičnu propozicijsku logiku.
Tvrdnja 4.20 [Fiat(ϕ)] ([¬Fiat(ϕ)] σ) ∈F
Tvrdnja 4.21
[¬Fiat(ϕ)] σ/∈F→[Fiat(¬ϕ)] ([¬Fiat(ϕ)] σ) /∈ F
4.3.5 Usporedba «modalnom logikom
diskrepancije»
Cross [28] primijenjuje model s dvije binarne relacije M =
hW, R1,R2, Vi pomoću kojega opisuje značenje za četiri vrste
modalnih rečenica: 14p je istinita u stanju željenja gdje
se vjeruje da je cilj p neostvaren, 2.⊕p je istinito u stanju
254