u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

4.3.4 Ciljevi i mogućnosti
Postoji opća suglasnost o tome da cilj ne mora biti aktualan i da
mora biti moguć. Promotrimo Devlinovu generalizaciju:
namjeravati(A) =⇒ ˇzeljeti(A) ∧ vjerovati(¦A)
K. Devlin [32] (str. 210)
Ovu generalizaciju možemo prihvatiti, ali uz odre ¯dene
preinake; namjeri pridružujemo snažnu Fiat rečenicu jer
namjera ima «snagu davanja razloga», a model elementarne Fiat
rečenice može dopustiti protezanje. Termin želja je neizrazit i
u ovom kontekstu želju bismo mogli protumačiti kao slabi (tj.
modalni) Fiat. Dobivamo sljedeću propoziciju:
Tvrdnja 4.8 Fiat(ϕ),dakleFiat¦(ϕ) ∧ Est¦(ϕ)
Slažemo se s Devlinom da obrat ne vrijedi. Alternativno,
Devlinovu generalizaciju možemo iskazati sa sljedećom propozicijom.
Tvrdnja 4.9
[Fiat¦(ϕ) ∧ Est¦(ϕ)] ([Fiat(ϕ)] σ) =[Fiat(ϕ)] σ
Razlika izme ¯du neaktualnih, ali mogućih stanja i nemogućih,
pa time i neaktualnih stanja mora biti iskaziva u jeziku
praktične logike. U jeziku Fiat/Est logike iskazivi su i
’epistemički modaliteti’ i ’metafizički’. Epistemički modalitet
¦Est(ϕ) se tumači kao neisključenost 44 na temelju dostupnih
činjeničnih obavijesti i ima ista svojstva kao i u update logici
(vidi 3.3.2.3). Metafizički modalitet Est¤(ϕ) tumačimo kao
apsolutno isključivanje svjetova w takvih da w 2 ϕ, atoznači
da takvi svjetovi ne mogu postati ni ciljevi ni činjenice (naravno,
s djelatnikova stajališta). Iskaze o pravilnostima promatramo kao
44 Propozicija ϕ je epistemički nužna u stanju σ akko [Est(ϕ)] σ = σ.
249