u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

je uslišavanje prijateljičine molbe)
(C2) pf (b je bolje od a, M2 ∧ m2)
Konkluzije C1 i C2 nisu kontradiktorne, a za djelatnika
možemo reći da želi a i da ne želi a, naravno u nekom vrlo slabom
intenzitetu.
U okviru Fiat/Est logike konflikt razloga opisali bismo
na sljedeći način. Djelatnik ne može prihvatiti uzajamno
isključujuće ciljeve (propozicija 4.24); u situaciji izbora
izme ¯du uzajamno isključujućih ciljeva djelatniku su prihvatljivi
kontradiktorni ciljevi (propozicija 4.25).
Tvrdnja 4.24 [Fiat(p ∧ q)] ([Est¤(¬(p ↔ q))] 0) ∈F
Tvrdnja 4.25
[Fiat(p) ∨ Fiat(q)] ([Est¤(¬(p ↔ q))] 0) = σ →
→ (¦Fiat(p)σ = σ ∧¦Fiat(¬p)σ = σ)
U pogledu osporivosti praktičnog zaključka tako ¯der pronalazimo
suglasnost u literaturi. Štoviše, tema sukoba razloga zauzela
je važno mjesto u teoriji. Spomenimo samo izvanredan Razov
rad [66] o praktičnim razlozima drugog reda koji daju i razlog
postupanju, ali i razlog nepostupanju na temelju vaganja razloga
nižeg reda (vidi tako ¯d er [92]).Geach je opisao nemonotoničnost
preko odsutnosti relevantne Fiatrečenice:
Ali neko se praktično zaključivanje iz skupa premisa
može osporiti na sljedeći način: tvoj suparnik sačini fiat
kojeg moraš prihvatiti, a njegovo dodavanje k fiat-ima koje
si već prihvatio daje kombinaciju s kojom je tvoja konkluzija
inkonzistentna.
P. Geach [40]
Treće obilježje koje bismo morali zahvatiti formalno semantičkom
analizom odnosi se na konkluziju. Autori se nisu
262