u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Na toj osnovi autor daje tehničko rješenje po kojem djelatnik<br />
u mentalnom stanju s hoće da p bude slučaj samo ako stanje s<br />
jest model M koji verificira imperativnu rečenicu s frastikom<br />
p. Slično, djelatnik u mentalnom stanju s vjeruje da p jest<br />
slučaj samo ako stanje s jest model M koji verificira indikativnu<br />
rečenicu s frastikom p. Opravdanost ovakvog povezivanja<br />
autor potkrepljuje njegovom eksplanatornom snagom u odnosu<br />
na u filozofskim analizama otkrivenim osobitostima primjene<br />
«mentalnog rječnika», naime u odnosu na semantički holizam<br />
i pretpostavku racionalnosti koju primjena tog rječnika uvodi.<br />
Autor u odnosu na problem značenja termina «želja» preuzima<br />
rezultate filozofijskih i logičkih analiza po kojima je riječ o<br />
«višerazinskom pojmu», te pronalazi primitivni pojam koji može<br />
poslužiti kao polazište definiranja varijanti ciljnih intencionalnih<br />
stanja. Po autorovom mišljenju primitivna «razina» želje da p<br />
bude slučaj uključuje prefereriranje javljanja p pred javljanjem<br />
¬p ivjerovanjedajep moguće i da p nije ostvareno. Primjerenost<br />
ovako definiranog termina za svrhu daljnjeg definiranja autor<br />
pokazuje na primjeru intencionalnog stanja sklonosti prema<br />
prihvaćanju cilja, te na primjeru želje za očuvanjem aktualnog<br />
stanja, gdje i jedno i drugo predstavljaju varijante ciljnog<br />
intencionalnog stanja.<br />
U skladu s dominantnom strujom u praktičnoj filozofiji autor<br />
daje sliku praktičnog zaključivanja kao motivacijske ekstenzije.<br />
Motivacijsku ekstenziju ili prijenos poželjnosti autor formalno<br />
definira kao prijelaz s jednog logičkog imperativa, posredstvom<br />
logičkih indikativa, na drugi logički imperativ čiji propozicijski<br />
komplementi nisu ekvivalentni. Motivacijska ekstenzija<br />
ostvaruje se kao bilo kao slabija evolucija motivacijskog stanja<br />
u kojem je usvojen izvorni cilj prema stanju u kojem pored<br />
uvojenosti izvornog cilja, postoji i sklonost prema cilju koji<br />
nije logički istovrijedan prvospomenutom bilo kao jača evolucija<br />
prema stanju usvojenosti logički neistovrijednog cilja. Prvo je<br />
slučaj kada ciljevi ne ostvaruju logičkeodnoseitajseslučaj<br />
obično u neformalnom smislu opisuje kao prijenos poželjnosti<br />
s cilja na sredstvo, drugo je slučaj kada izvorni cilj implicira<br />
izvedeni i taj se slučaj u neformalnom smislu ponekad opisuje<br />
278
Change language