u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
kao prijenos poželjnosti s cilja na podcilj.<br />
Autor karakteristične oblike praktičnog zaključka svodi<br />
na općeniti logički oblik i uspore ¯duje razultate primjene<br />
različitih kriterija za ispitivanje njihove valjanosti. Otkriven<br />
je teorijski neprihvatljiv nesklad u rezultatima. No, autor<br />
ne zaključuje da je ta nepodudarnost u rezultatima pokazatelj<br />
nepostojanja praktične logike, već traži pomirujuće rješenje<br />
za konfliktne filozofijske intuicije i rezultate formalnologičkih<br />
analiza. U praktičnoj filozofiji već je Anscombe uočila<br />
da pretpostavljene konkluzije praktičnih zaključaka pokrivaju<br />
raznorodne semantičke tipove. Autor dolazi do sličnog rezultata<br />
prepoznavajući u intencionalnom stanju sklonosti prema cilju<br />
onaj općeniti oblik kojemu u tipičnim slučajevima korespondira<br />
konkluzija praktičnog zaključka. Time se pokazuje da<br />
suprostavljenost rezultata u praktičnoj logici proizlazi, izme ¯du<br />
ostalog i iz neuvažavanja specifičnog intencionalnog ciljnog<br />
stanja. Autor pokazuje da u tipičnom slučaju griješe i oni<br />
koji odre ¯deni oblik zaključka proglašavaju valjanim i oni koji<br />
ga proglašavaju nevaljanim; prvi griješe utoliko što takav oblik<br />
zaključaka doista nije valjani, drugi griješe utoliko što neznatna<br />
modifikacija konkluzije daje valjani oblik.<br />
Povezivanje intencionalnih stanja i rečeničnih modusa pokazalo<br />
se opravdanim i onda kada su se rezultati analize učitali unatrag<br />
iz diversifikacije intencionalnih stanja u rečenice običnog jezika.<br />
Stanju sklonosti prema usvajanju cilja korespondira «ublaženi»<br />
logički imperativ koji se u običnom jeziku pojavljuje kao<br />
sugestija, kao prijedlog ili kao poziv na provjeru prihvatljivosti<br />
cilja, a ne kao zapovijed.<br />
U izlaganju sintakse i semantike jezika praktične propozicijske<br />
logike autor daje nekoliko semantičkih varijanti i ukazuje na<br />
nepotpunu podudarnost rezultata koji se dobivaju odre ¯divanjem<br />
semantike pomoću osnovnih akcija i pomoću statičnih definicija.<br />
Primjerenost predloženog modeliranja praktičnog zaključka<br />
autor provjerava na pozadini rezultata zadobivenih u praktično<br />
filozofijskim analizama, izme ¯du kojih posebnu pažnju posvećuje<br />
razlici izme ¯du motivirane i izvorne želje, nužnoj pristutnosti<br />
želje u motivaciji, nepotpunoj podudarnosti izme ¯du praktičnog<br />
279
Change language