u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

No, ako postoje dodatna ograničenja poput djelatnikove nemogućnosti
da izravno ostvari P (a), onda on mora započeti s
planiranjem. Neka vrijedi pravilnost : P (a) → P (b) ineka
je u djelatnikovoj moći izazvati P (b), tada djelatnik prihvaća
Fiat¦P (b) jer još nije na temelju njemu dostupnih obavijesti
isključeno da je možda slučaj P (b).
Predodžba o minimalnim promjenama stanja gdje djelatnikov
čin može promijeniti neki aspekt situacije u željenom smjeru ne
narušavajući ostale poželjne aspekte (predodžba podcilja). Donja
slika prikazuje jedan model za cilj : P (a) ∧ P (b).
a b
a b
b a
a b
Djelatnik nije siguran u kojoj se situaciji nalazi i zato prihvaća
Fiat(P (a) ∧ P (b)) ∧ Fiat¦P (a) ∧ Fiat¦P (b), aneprihvaća
Fiat(P (a)) ∧ Fiat(P (b)). Ako djelatnik dobije obavijest da
P (a),onpočinje prihvaćati Fiat(P (b)).
Predodžba o nizu radnji koje su (bilo nužno ili dovoljno)
sredstvo za javljanje ciljnog stanja C. Neka niz radnji π
ostvaruje cilj C (u smislu dovoljnog sredstva. Oslonit ćemo
se na primjer o automatu bez senzora sa str. 132. Automat
zadobiva cilj ¬p_l ∧¬p_d. Po našem semantičkom pristupu
njegovo stanje vjerovanja opisuje SV = {1, 2, 3, 5, 6, 7}, a
SC = {4, 8} njegovo stanje željenja. Neka automat primijeni
neki algoritam pretraživanja pomoću kojega dolazi do plana
D; U; L; U koji je dovoljan za ostvarenje željenog i koji je
najbolji u smislu broja koraka. Označimo plan s π. Tada
vrijedi da izvedba programa ili niza postupaka π ustanjuSV
rezultira sa stanjem SC , tj. {SV } π {SC} . Sada su mogući
239