u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

4.3.8 Kriterij valjanosti U praktičnoj logici problem valjanosti nije bio adekvatno riješen. Intuicije su u konfliktu, predloženi testovi valjanosti daju protuslovne rezultate (vidi točku 4.1.7). No ipak postoje točke konvergencije koje sugeriraju način rješavanja problema valjanosti u praktičnoj logici. Osporivost ili nemonotoničnost je takvo nesporno obilježje. U logici indikativa nemonotoničnim zaključivanjem naziva ono koje se odvija pod pretpostavkom da su sve relevantne premise ubrojene. Karakteristični oblik iskazivanja pravilnosti u prirodnom jeziku je oblik koji dopušta iznimke. Primjer 4.5 Svi automobili imaju četiri kotača. Vidim parkirani automobil i iako iz moje točke gledanje mogu vidjeti samo tri kotača, zaključujem da ih ima četiri. No, to ne mora biti slučaj. Klasični pojam slijeda zahtijeva da svi modeli premisa budu i modeli konkluzije. U nemonotoničnom slijedu moguća je situacija u kojoj model premisa i osporavajuće dodatne premise nije model konkluzije. Tipičan način reakcije jest uvesti odnos preferencije izme ¯du modela i definirati slijed u smislu da je konkluzija zadovoljena u preferiranim modelima premisa. Nemonotonične logike su rezultat povezivanja standardne logike s preferencijskom relacijom na modelima. Y. Shoham [74] (str. 451.) U okviru dinamične semantike na raspolaganju su različite varijante slijeda koje se razlikuju od standardnog slijeda po neposjedovanju nekog «strukturalnog svojstva»(refleksivnosti, monotoničnosti, svojstva reza, permutativnosti, svojstva kontrakcije, svojstva ekspanzije). Usmjerit ćemo se samo na slijed u varijantama promjena-promjena, «promjena-provjera» i «ignorantna promjena provjera» te svojstva monotoničnosti, refleksivnosti i permutativnosti. Rezultati usporedbe su sljedeći (Groeneveld [47]): 264
Refleksivnost? promjena-promjena ne promjena-provjera ne ignorantna promjena-provjera ne Permutativnost? promjena-promjena ne promjena-provjera ne ignorantna promjena-provjera ne Monotoničnost? promjena-promjena ne promjena-provjera ne ignorantna promjena-provjera ne Me ¯du navedenim varijantama najslabija je posljednja jer ne zahtijeva da svaka promjena modela nastala sukcesivnim usvajanjem premisa rezultira s modelom u kojem je konkluzija prihvatljiva ili prihvaćena. S druge strane, pozivanje na početni model u definiciji slijeda kod «ignoratne promjeneprovjere» srodno je uvo ¯denju preferencijskih odnosa izme ¯du modela. Tako ¯der, nemonotoničnost slijeda u praktičnoj logici nije prvenstveno vezana uz «pravila s iznimkama» (koja se ovdje nisu ni razmatrala), već radije uz činjenicu da se ciljno stanje može odrediti s različitim stupnjem preciznosti čime se reducira i prihvatljivost relativnih mogućih ciljeva. Modelirajući evoluciju kognitivno-motivacijskih stanja, nismo mogli isključiti mogućnost sužavanja protegnutog motivacijskog stanja kao posljedice usvajanja dodatnih ciljeva, zabranama ili obavijesti. U takvim slučajevima modalni logički imperativi mogu biti osporeni. Razlog tome leži u činjenici da modalni logički imperativi nemaju neovisan položaj, oni vrijede zbog nečega drugog, i relativno prema tome. Oni vrijede zbog nekih razloga i u odnosu na te razloge. Izmjene li se razlozi i relativni možebitni ciljevi mogu se izmjeniti. Upravo zbog svoje ovisnosti modalni logički imperativi pokazuju se prikladnima ulozi konkluzije u tipičnom praktičnom zaključku. Njihova definicija uključuje bitna obilježja prepoznata u filozofijskim analizama:Fiat(¦ϕ)je prihvaćenustanjuσ akko (i) ϕ može postati ciljem, (ii) ¬ϕ ne može postati ciljem, (iii) σ je model 265
Page 1 and 2:
U PERSPEK- TIVI DINAMIČNE SEMANTIK
Page 3 and 4:
Strana za odbaciti. 3
Page 5 and 6:
Sadržaj Zahvale 7 Predgovor 9 IMPE
Page 7:
Zahvale Mnogima dugujem zahvalnost
Page 11:
IMPERATIVNA LOGIKA I DINAMIČNA SEM
Page 14 and 15:
govoreći, tumač na raspolaganju i
Page 16 and 17:
pq p q - pq p q pq p - pq q - p q -
Page 18 and 19:
akko Posljedica 0-promjena-provjera
Page 20 and 21:
0 pq p q - p∨q pq p q pq q - p∨
Page 22 and 23:
Geach [40] str. 77. Ako slijedimo p
Page 24 and 25:
24 Modalni element, radikal i seman
Page 26 and 27:
aspon mogućih aktualnih i budućih
Page 28 and 29:
Definicija 2.8 Istinitost u situaci
Page 30 and 31:
Koristeći zapis 5 «s dva radikala
Page 32 and 33:
Niz rečenica ϕ 1; ...;ϕ n iz jez
Page 34 and 35:
«Interakcija izme ¯du teorijskog
Page 36 and 37:
Primjedba 3.1 Dokazi prethodnih lem
Page 38 and 39:
članova, tj. |D| = n.Tadazasvakiw
Page 40 and 41:
Budući da wk ∈ S, onda a ∈ S.
Page 42 and 43:
42 neprihvaćena rečenica, jer ⎡
Page 44 and 45:
Dokaz. Rutinski uz primjenu tvrdnje
Page 46 and 47:
Lema 3.6 Neka je s1,...,sn tekst iz
Page 48 and 49:
stanje hα, γi da vrijedi ili hα,
Page 50 and 51:
Definicija 3.12 Stanje σ je minima
Page 52 and 53:
tradikcija. (Slično vrijedi za pre
Page 54 and 55:
Tvrdnja 3.10 Rečenica ϕ je prihva
Page 57 and 58:
4 Prima facie posljedica Metafora:
Page 59 and 60:
(u dijelu jezika pod razmatranjem)
Page 61 and 62:
Neizvjesnost pruža prirodno stani
Page 63 and 64:
strane, pojam 0-promjena-provjera p
Page 65 and 66:
3.1, i tvrdnja 3.3), tj. premise ko
Page 67 and 68:
prozor’. Ako takva zapovijed ipak
Page 69:
(i koji time ima istu povijest kao
Page 72 and 73:
u eliminativnim sustavima obnavljan
Page 74 and 75:
ϕ Razori Razori ϕ! ϕ! Očuvaj O
Page 76 and 77:
Definicija 5.4 Stanje hα, γ, πi
Page 78 and 79:
Definicija5.10(Negacijatvrdnjeoprav
Page 80 and 81:
Jedan primjer. Primjer 5.1 Formaliz
Page 82 and 83:
Po ovdje predloženom pristupu mi
Page 84 and 85:
· σ £ ·ψ →! P ϕ ¤ ½ £ ¤
Page 86 and 87:
Definicija 6.4 Skup M je skup trenu
Page 88 and 89:
Definicija 6.15 Akosurečenice ϕ i
Page 90 and 91:
· hρ, πi[! O ϕ)] = hρ, πi [·
Page 92 and 93:
Primjer 6.3 ’Pošalji pismo! Ti g
Page 94 and 95:
Lema 6.2 hProm,Resi [·nf(mem1(mem1
Page 96 and 97:
cionalnog imperativa sljedeći: ρ
Page 98 and 99:
Lema 6.5 Dokaz. Rutinski. Instanca
Page 100 and 101:
disjunkcije bilo valjano, nitko ne
Page 103:
VALJANOST PRAKTIČNOG ZAKLJUČKA 10
Page 106 and 107:
azjašnjavanju brojnih značenjskih
Page 108 and 109:
adekvatno objašnjenje za posebnu n
Page 110 and 111:
takav pojam o želji kao ciljnom st
Page 112 and 113:
ulogu u praktičnom zaključivanju
Page 114 and 115:
nečega. Nikomahova etika, 1139b U
Page 116 and 117:
nakama dijelimo na izjavne (indikat
Page 118 and 119:
intencionalnog objašnjenja zahtjev
Page 120 and 121:
slika mjerene strukture akko R(a1,.
Page 122 and 123:
nesvjesnim razlozima, ponašanje ko
Page 124 and 125:
3. postoji trenutak m ∗ koji je i
Page 126 and 127:
Definicija 2.8 Istinitost stit reč
Page 128 and 129:
[αdstit: p], M,m1/h1 ² p → q,al
Page 130 and 131:
Benthem opisuje s dvo-razinskom log
Page 132 and 133:
· M,s1,s2 ² ϕ? akko s1 = s2 i M,
Page 134 and 135:
Tablica 1 prikazuje odnose izme ¯d
Page 136 and 137:
Provjera Izbor σ : hψ?i ϕ σ :
Page 138 and 139:
Primjer 3.8 Polazeći od tautologij
Page 140 and 141:
stanjima. Znak ’#’ upućuje na
Page 142 and 143:
propozicije kako bi opisala učinke
Page 144 and 145:
· kα∩βk = kαk∩kβk · kα;
Page 146 and 147:
Ostavljajući usporedbu funkcionaln
Page 148 and 149:
akko ¬∃y (hx, yi ∈{hx, yi |x v
Page 150 and 151:
«update-semantici» [79] Kripke mo
Page 152 and 153:
logikeimodalnelogikejevanEijckovaid
Page 154 and 155:
∀σ : kϕ 1; ...; ϕ nk σ = σ
Page 156 and 157:
inkonzistentan (tj. njegovo usvajan
Page 158 and 159:
na dinamičnu logiku. U ovom počet
Page 160 and 161:
· Model je par hD, Ii gdje - domen
Page 162 and 163:
1. (Izvanjski dinamične) promjena-
Page 164 and 165:
k∃xP (x) → Q(x)k = | {z } b ½
Page 166 and 167:
kP (c) ∧ Q(x)k = = {hg,hi |∃k :
Page 168 and 169:
Groenendijk i Stokof koriste samo p
Page 170 and 171:
kQ(x)kk∃x¬P = (x)kkQ(x)k0 {hh, h
Page 172 and 173:
je model drugog reda σ = hP, Ri, g
Page 174 and 175:
Različitost utjecaja pitanja na ko
Page 176 and 177:
predikatskoj logici. Iz gore navede
Page 178 and 179:
4. QL slijed τ! ² ϕ! reducira se
Page 180 and 181:
{hw, vi ∈C | Vw(τ!) = Vv(τ!) =
Page 182 and 183:
ečenica promjena onda ne postoje n
Page 184 and 185:
suigračeve ploče možemo zamislit
Page 186 and 187:
V (ϕ) ∈{>, ⊥}. U filozofijskom
Page 188 and 189:
eliminaciju svjetova iz S5 modalnog
Page 190 and 191:
klasičnim su se pristupima rečeni
Page 192 and 193:
tretiraju propozicije, preciznije
Page 194 and 195:
sada da se moguće stanje stvari op
Page 196 and 197:
iječima, relativizacija pokazuje d
Page 198 and 199:
modusa za svrhe sintakse, a relacij
Page 200 and 201:
odrediti vrijedi li A i upostaviti
Page 202 and 203:
Wallace u raspravu uvodi nove termi
Page 204 and 205:
stanja (tj. obavijesti o toj promje
Page 206 and 207:
B oblika proglašava valjanim (vidi
Page 208 and 209:
ostavruju različite oblike logičk
Page 210 and 211:
0 P O evoluciji modela možemo misl
Page 212 and 213:
način da je ϕ istinito u svakoj t
Page 214 and 215: {p,q} {q} ∅ Model [Est¤(p → q)
Page 216 and 217: prihvaćenog cilja. U tipičnom slu
Page 218 and 219: · kϕk M ∩ GM 6= ∅ · k¬ϕk M
Page 220 and 221: dok GM = {w |∃v : wRv} predstavlj
Page 222 and 223: nemaju informacijskog sadržaja jer
Page 224 and 225: Motivacijska ekstenzija Fiat(ϕ),..
Page 226 and 227: i. ’Fiat’i’Fiat¦’ ii. ’E
Page 228 and 229: Definicija 4.20 Model σ verificira
Page 230 and 231: ⎧ ⎨ [Fiat(ψ)] σ ako [Est(ϕ)]
Page 232 and 233: Definicija 4.26 Model σ 0 je minim
Page 234 and 235: Rečenica ϕ može imati jednu od s
Page 236 and 237: Sada imam dovoljan razlog za biranj
Page 238 and 239: Mogući relativni ciljevi mogu post
Page 240 and 241: svjetovi postali 1. stanje SC bez i
Page 242 and 243: sprihvaćenim pravilnostima. Ta pre
Page 244 and 245: iti protumačeno kao stanje zadovol
Page 246 and 247: hP, ∅i nije stanje zadovoljstva j
Page 248 and 249: modusom to nije slučaj. Tvrdnja 4.
Page 250 and 251: modalne iskaze u metafizičkom smis
Page 252 and 253: Baveći se pravilima s iznimkama (
Page 254 and 255: 4.3.4.1 Zabrane i ciljevi Negaciju
Page 256 and 257: Sporna je tema odnosa izme ¯du mod
Page 258 and 259: motivacijskom stanju u kojem je Fia
Page 260 and 261: pokazuje srodnost s evaluativnim st
Page 262 and 263: je uslišavanje prijateljičine mol
Page 266 and 267: motivacijske vrste M. Spomenuti uvj
Page 268 and 269: · 0=hW, W × W i [Fiat(p)] 0 = hW,
Page 270 and 271: motivacijsko stanje pa do donošenj
Page 272 and 273: ključak je valjan, u protivnom nev
Page 274 and 275: svijet eliminiran s test konkluzije
Page 276 and 277: · Moram se odmoriti. Ako iza ¯dem
Page 278 and 279: Na toj osnovi autor daje tehničko
Page 280 and 281: zaključka i objašnjenja pomoću r
Page 283 and 284: Podaci o radovima Rad Valjanost pra
Page 285: Visoka učiteljska škola Sveučili
Page 288 and 289: Philosophy 62(4), str. 85-96., 1965
Page 290 and 291: Blackwell. Oxford, 1972. [41] Göde
Page 292 and 293: ence. U: N.Rescher (ured.). The Log
Page 294 and 295: god.18, sv.3, str.669-685. Zagreb.
Page 296 and 297: and checked against some open probl
Page 298 and 299: 298 171, 173, 174, 178, 180 Groenev
show all

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?