u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
daje jednostavno objašnjenje «holizmu mentalnog» jer pripisujući<br />
djelatniku prihvaćanje odre ¯denog sudnog stava, njegovo<br />
mentalno stanje time ne individuiramo, nego karakteriziramo<br />
vrstu stanja kojemu to stanje pripada. I drugo se obilježje,<br />
racionalnost veza, prirodno uklapa u poistovjećivanje intencionalnog<br />
stanja i model. Inkonzistentni model nije moguć, pa<br />
je posve jasno da karakterizacija stanja/modela mora udovoljiti<br />
uvjetu konzistencije.<br />
Sprihvaćanjem poistovjećenja modela i intencionalnog stanja<br />
otvara nam se još jedna prirodna opcija u intencionalnoj<br />
psihologiji i filozofiji jezika. U filozofiji postoji opće slaganje<br />
da vjerovanja i želje predstavljaju dva osnovna tipa sudnih<br />
stavova. Njihova razlika se svodi na razliku u «smjeru slaganja<br />
sa svijetom». Sudni stavovi se obično raščlanjuju u dvije<br />
komponente, na 1. smjer slaganja sa svijetom i 2. sadržaj.<br />
Paralelizam izme ¯du osnovnih komponenata sudnih stavova i<br />
rečenica je lako uočljiv:<br />
sudni stav smjer slaganja sa svijetom sadržaj<br />
rečenica rečenični modus (tropika) sadržaj (frastika)<br />
Ta sličnost dobiva na snazi kada usporedimo indikative<br />
s iskazima vjerovanja i imperative s iskazima želja gdje se<br />
paralelizam smjera slaganja sa svijetom i rečeničnog modusa<br />
nameće sam po sebi.<br />
vjerovanja činjenice i pravila<br />
želje ciljevi<br />
indikativi p jest<br />
imperativi neka bude p<br />
Kenny [57] je koristio oznake ’Fiat’i’Est’ kao indikatore<br />
dvaju osnovnih rečeničnih tipova: imperativa i indikativa.<br />
Zanimljivo je usporediti način na koji Kenny uvodi razliku<br />
izme ¯du rečeničnih tipova i načina na koji se, sljedeći početnu<br />
ideju Elizabethe Anscombe uvodi razlika izme ¯du sudnih stavova<br />
u standardnom pristupu. U sljedećim citatima kurzivom ćemo<br />
istaknuti dijelove koje potvr ¯duju paralelizam o kojem govorimo.<br />
Za mnoge vrste smislenih rečenica možemo reći da sadrže<br />
opise mogućih stanja stvari. Koje stanje stvari pojedina<br />
rečenica opisuje odre ¯dujemo pomoću konvencija koje upravljaju<br />
sa značenjem (sense) i pomoću konteksta koji odre<br />
¯duje referenciju za izraze sadržane u rečenici. Pretpostavimo<br />
193
Change language