u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

hP, ∅i nije stanje zadovoljstva jer djelatnik koji je trebao izabrati
svoj cilj, ali ga još nije izabrao, ne može biti zadovoljen s
ostvarenjem neizabranog cilja.
Druga varijanta stanja zadovoljstva javlja se ako djelatnik u
čistom informacijskom stanju usvoji za cilj propoziciju koja je
činjenica. Uočimo tako ¯der da sva nemotivacijska posredna stanja
koja u susretu s nekom ciljnom rečenicom postaju graničnim
stanjima ne vode u stanje zadovoljstva; jednostavan primjer
bila bi zapovijed kojom se nalaže ono što je prethodno bilo
zabranjeno.
Ako rezultate formalno semantičkeanalizeočitamo unatrag u
intencionalnu psihologiju, onda dobivamo zanimljivi korolarij:
samo djelatnici koji imaju sposobnost pamćenja mogu biti
zadovoljni s ostvarenim ciljem.
Drugo načelo praktičnog razmišljanja provjerit ćemo suprotnim
smjerom: od filozofijske analize prema formalnoj semantici.
· Po hjumovskoj teoriji motivacije temeljno načelo je «želja
na ulazu, želja na izlazu» («desire-in, desire out principle»).
Termin preuzimamo od Wallacea koji odre ¯duje njegovo
značenje na sljedeći način::
[...] procesi mišljenja koji rezultiraju sa željom (kao
«izlazom») mogu se uvijek untrag povezati s nekom drugom
željom (kao «ulazom»)...»
R. J. Wallace [82] (str. 170)
Načelo nužne uključenosti izvorne želje u praktičnom
zaključivanju u okviru Fiat/Estlogike javlja se u dva oblika: u
definiciji praktičnog zaključka (kao onog koji ima barem jednu
Fiat premisu) i u definiciji protegnutog motivacijskog stanja
(koje nije moguće bez izvornog cilja).
4.3.3 Dvije vrste intencionalnih stanja ili
ograničena evolucija stanja?
U standardnom pristup analizi propozicijskih stavova (tj.
intencionalnih stanja) koristimo razliku izme ¯du noema i noesis,
246