u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
klasičnim su se pristupima rečenice o sudnim stavovima<br />
promatrale isključivo u ulozi opisa djelatnikova stanja, a budući<br />
da su tu ulogu obavljale s visokim stupnjem neodre ¯denosti mnogi<br />
sutvrdilidasetakverečenice ne mogu primijeniti u znanstvene<br />
svrhe. Parnica protiv «intencionalnog» ili «mentalnog» rječnika<br />
privukla je mnoge filozofe na stranu tužitelja. Ovdje nećemo<br />
ulaziti u detalje optužnice jer smo to već učinili drugdje (Žarnić<br />
[92]), već ćemo se zadržati samo na jednom stavku. Po optužnici,<br />
rečenice o sudnim stavovima ne mogu igrati ulogu polazišnih ili<br />
potencijalno opovrgavajućih iskaza u empirijskoj psihologiji jer<br />
svoju opisnu ulogu ne mogu obavljati samostalno, već samona<br />
pozadini iskaza o ostalim djelatnikovim stanjima. Osporavanje<br />
znanstvene vrijednosti intencionalnog rječnika bilo bi opravdano<br />
kad bismo mogli dosegnuti teorijski neutralne opažajne iskaze,<br />
ali izgleda da imamo čvrste razloge sumnji u tu mogućnost<br />
(npr. u teoriji mjerenja možemo naći takav razlog, vidi str.<br />
121). S druge strane, braneći vrijednost intencionalnog rječnika<br />
i ne uzimajući njime uvedenu pretpostavku racionalnosti za<br />
diskvalificirajuću slabost, ipak moramo odgovoriti na pitanje<br />
odnosa izme ¯du rečenica o sudnim stavovima i djelatnikovih<br />
stanja. Rečenice o sudnim stavovima opisuju djelatnikova stanja<br />
samo do odre ¯dene granice preciznosti. Tvrdeći da djelatnik želi<br />
da p bude slučaj, ne pripisujemo mu nalaženje u pojedinom<br />
stanju, već izdvajamo jedno obilježje koje može pripadati cijelom<br />
nizu stanja.<br />
Slično ograničenje preciznosti opisa uočeno je u filozofiji<br />
matematike. Tumačenje aritmetičkih rečenica kao rečenica koje<br />
govore o odre ¯denim «predmetima» dovodi do brojnih poteškoća<br />
koje se lako uklanjanju čim se prepozna da aritmetičke rečenice<br />
opisuju strukturu odnosa dok svojstva «predmeta» koji mogu<br />
instancirati takvu strukturu nisu dohvatljiva unutar aritmetičkog<br />
jezika. Benaceraff u [10] priča o Ernieu i Johnnyju, djeci<br />
dvojice zagriženih logičara čiji je naobrazba započela s teorijom<br />
skupova, a tek potom su uvodene brojke, koje su time bile<br />
samo nova imena za poznate skupove. Poučili su ih da postoji<br />
skup koji obični ljudi nazivaju prirodnim brojevima, a koji<br />
je zapravo njima već poznati beskonačni skup N . Rekli su<br />
190
Change language