13.10.2013 Views

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prevlast asertorične logike, kao posljedica klasičnog pojma<br />

slijeda, očitovala se na više načina, me ¯du kojima izdvajamo:<br />

način formalizacije rečenica kojima se zadaju ciljevi, oblik<br />

razvoja praktične logike, način provjeravanja valjanosti praktičnih<br />

zaključaka s raznorodnim premisama. Pod indikativnim<br />

pristupom tipična formalizacija rečenica kojima se zadaju ciljevi<br />

dobiva relacijski oblik, u tipičnom slučaju ’ˇzeli(djelatnik,<br />

propozicija)’. U razvoju praktične logike indikativni pristup<br />

vodio je k razvoju onih ogranaka praktične logike koji dopuštaju<br />

da se o ciljevima govori izjavnim načinom, poput preferencijske<br />

logike ili deontičke logike. Kod autora koji prihvaćaju<br />

postojanje svojevrsne logike za zaključke koji uključuju i<br />

imperativne rečenice, prevlast indikativnog pristupa i dalje je<br />

vidljiva u predloženim testovima valjanosti koji se oslanjanju na<br />

asertoričnu logiku.<br />

2.2.3 Relacijski pristup u formalizaciji<br />

2.2.3.1 Praktična logika, iskustveni zakoni i teorija<br />

mjerenja<br />

Logika i intencionalna psihologija ostvaruju poseban odnos.<br />

U svim znanostima logika daje sintaksu njihovu jeziku,<br />

samo u intencionalnoj psihologiji logika ima dodatnu ulogu<br />

davanja parcijalnih predmetnih zakona. Razlog leži u naravi<br />

jezika koji nije neutralno sredstvo opisa. Primjena ’rječnika<br />

doživljaja i osoba’ uključuje i svojevrsnu sintaksu [94] čije je<br />

karakteristično obilježje u odstupanju od logičkog načela koje<br />

dopušta supstituciju bilo ekstenzionalno identičnih termina i<br />

predikata ili ekvivalentnih propozicija. Na tu činjenicu autori<br />

obično ukazuju tvrdeći da ne možemo nekom sustavu pripisati<br />

posjedovanje intencionalnah stanja, a da mu istodobno ne<br />

pripišemo svojstvo racionalnosti koje uvijek uključuje svojstvo<br />

logičke povezanosti intencionalnih stanja (rana izlaganja su u<br />

[29] i u [31]). Evo novije kratke formulacije:<br />

Pretpostavljena pravila teorijskog i praktičnog razuma<br />

nisu bilo koja pravila, već pravila racionalnosti. U slučaju<br />

117

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!