u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

intencionalnog objašnjenja zahtjev racionalnosti pokriva i
teorijski i praktični razum.
Kamppinen [56] (str. 163)
Upraktičnom promišljanju (odlučivanju) uključena su intencionalna
stanja dviju različitih rodova, zato je potrebno donijeti
odluku o načinu formaliziranja zaključka koji izlaže ispravan
oblik promišljanja. Dilema je: ili koristiti samo indikativne
rečenice u kojima će se opisivati različiti «propozicijski stavovi»
ili koristiti i indikativne i imperativne rečenice. Veći broj autora
bira prvu opciju i time se, posljedično,
· odbacuje postojanje logike za rečenične nizove koji sadrže i
neindikativne rečenice, i
· oslabljuje se veza izme ¯du logike i racionalnosti jer se načela
praktične logike poistovjećuju s empirijskim zakonima.
Promotrit ćemo neke primjere: u prvom (Churchland)
praktična se logika eliminira pomoću psihologije, u drugom
(Matthews) se problem praktične logike ne tematizira, u trećem
(Belnap) imperativi dobivaju modalni oblik koji je zajednički
svim rečenicama koje izražavaju djelatništvo.
Churchland je dobar primjer za redukciju praktične logike
na empirijsku psihologiju (obratimo pozornost na uvo ¯denje
ograničavajućih uvjeta za konkluziju koji dolje pod 4. isključuju
iracionalnost, a pod 5. uključuju racionalnost):
118
Takvi zakoni uključuju kvantificiranje nad propozicijama,
oni koriste raznovrsne odnose koji važe u toj domeni.
Tako, primjerice,
... (4) ∀x∀p∀q[((x vjeruje da p) ∧ (x vjeruje da (ako p
onda q))) → ( osim u slučaju zabune, rastresenosti, itd. x
vjeruje da q)]
(5) ∀x∀p∀q[((x želi da p) ∧ (x vjeruje da (ako q onda
p)) ∧ (x može postići q)) → ( osim u slučaju proturječnih
želja i boljih strategija, x postiže q)]. Churchland [27] (str.
502)
Sličan pristup, sa stajališta teorije mjerenja razvija Matthews