u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

druga premisa i konkluzija su ili neodre ¯dene u tom pogledu
ili predstavljaju prijelaz s pripisivanja motivirajućeg razloga na
navo ¯denje normativnog razloga. Kako bilo da bilo, u okviru
subjektivne semantike izraz ’trebao bi’ i ’možda bi trebao’ ne
tumači se normativno, već deskriptivno kao jedan od oblika
motivacijskog stanja. Riječ je o ’protegnutom motivacijskom
stanju’ u kojem se pored izvornog cilja ϕ javlja i mogući
relativni cilj ψ koji nije istovrijedan izvornom. Mogući relativni
cilj ne može pokrenuti motivaciju, on nema snagu davanja
razloga. Kažemo li ’Možda bi trebao učiniti da bude p.’ tada
svog sugovornika ne obvezujemo na prihvaćanje cilja p, radije,
pozivamo ga na provjeru može li usvojiti taj cilj i ima li razloga za
usvojiti ga. S rečenicom ’Možda me ne bi trebao obezvrje ¯divati.’
ne obvezujem te na prestanak obezvrje ¯divanja, ali ako sam te
prethodnim imperativom obvezao na to da me ne obezvrje ¯duješ i
ne varaš, onda, ako si taj imperativ usvojio, vrijedi da si ili usvojio
i ovaj prijedlog ili vjeruješ da nije slučaj da me obezvrje ¯duješ, a
to je razlog koji s tvog stajališta osporava moju konkluziju. Iskren
razgovor ne može imati oblik:
A: «Nemoj me obezvrje ¯divati i varati!»
B: «Ne obezvrje ¯dujem te.»
A: «Možda me ne bi trebao obezvrje ¯divati.».
Opis u intencionalnom rječnikunemožeimatioblik:
On ne želi da ga obezvrje ¯duju i varaju. On misli da ga ne
obezvrje ¯duju. On bi mogao biti sklon učiniti nešto što će
okončati obezvrje ¯divanje.
S riječima ’Nemoj me nagovarati, donio sam odluku,’
svom sugovorniku kazujemo da je relativni mogući cilj postao
aktualnim ciljem. Pojačavanje cilja putem oblikovanja namjere
ne možemo objasniti pomoću praktične logike. Aktualiziranje
potencijalnog cilja najvjerojatnije zahtijeva primjenu pravila
drugog reda, poput Ako nije, niti može biti poznat razlog koji bi
osporio tvoj mogući relativni cilj i ako bi s ostvarenjem mogućeg
relativnog cilja nastalo stanje zadovoljstva, dodijeli mu status
aktualnog cilja. Čini se da modalni logički imperativ ima ključnu
111