u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

4.3.8 Kriterij valjanosti
U praktičnoj logici problem valjanosti nije bio adekvatno
riješen. Intuicije su u konfliktu, predloženi testovi valjanosti
daju protuslovne rezultate (vidi točku 4.1.7). No ipak postoje
točke konvergencije koje sugeriraju način rješavanja problema
valjanosti u praktičnoj logici. Osporivost ili nemonotoničnost je
takvo nesporno obilježje. U logici indikativa nemonotoničnim
zaključivanjem naziva ono koje se odvija pod pretpostavkom
da su sve relevantne premise ubrojene. Karakteristični oblik
iskazivanja pravilnosti u prirodnom jeziku je oblik koji dopušta
iznimke.
Primjer 4.5 Svi automobili imaju četiri kotača. Vidim
parkirani automobil i iako iz moje točke gledanje mogu vidjeti
samo tri kotača, zaključujem da ih ima četiri. No, to ne mora biti
slučaj.
Klasični pojam slijeda zahtijeva da svi modeli premisa budu
i modeli konkluzije. U nemonotoničnom slijedu moguća je
situacija u kojoj model premisa i osporavajuće dodatne premise
nije model konkluzije. Tipičan način reakcije jest uvesti odnos
preferencije izme ¯du modela i definirati slijed u smislu da je
konkluzija zadovoljena u preferiranim modelima premisa.
Nemonotonične logike su rezultat povezivanja standardne
logike s preferencijskom relacijom na modelima.
Y. Shoham [74] (str. 451.)
U okviru dinamične semantike na raspolaganju su različite
varijante slijeda koje se razlikuju od standardnog slijeda po
neposjedovanju nekog «strukturalnog svojstva»(refleksivnosti,
monotoničnosti, svojstva reza, permutativnosti, svojstva kontrakcije,
svojstva ekspanzije). Usmjerit ćemo se samo na
slijed u varijantama promjena-promjena, «promjena-provjera»
i «ignorantna promjena provjera» te svojstva monotoničnosti,
refleksivnosti i permutativnosti. Rezultati usporedbe su sljedeći
(Groeneveld [47]):
264