u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

[62] tvrdeći da u pripisivanju intencionalnih stanja koristimo
«reprezentacijski prostor propozicijskih stavova», jednako kao
što se u mjerenju koristi brojevni mjerni prostor. U mjerenju se
neka svojstva mjernog prostora koriste za precizniji opis nekih
svojstava mjerene strukture. ČestosespominjeDavidsonov
[29] primjer gdje tranzitivnost odnosa poretka me ¯du brojevima
pokazuje da ne možemo primijeniti brojeve u opisu nekog
svojstva (npr. težine) a da istodobno ne prihvatimo tranzitivnost
odnosa u toj klasi svojstava (npr. u težinskim odnosima).
Matthews, reprezentacijski prostor unesen s opisom čovjeka u
terminima propozicijskih stavova, definira:
[...] (reprezentacijski) prostor čije su točke ure ¯deni parovi
hai, hsj,rkii koje sačinjavaju vrsta stava ai i ’označena
propozicija’ (designated proposition) hsj,rki, gdje je sj
rečenična vrsta čiji primjerak ( token) u odre ¯denom kontekstu
služi označavanju (izražavanju) raslovsku propoziciju
rk.
[...] ’raslovske propozicije’ su «strukturirani entiteti ili
stanja stvari sačinjeni od pojedinačnosti, svojstva i odnosa,
logičkih operatora itd.»
Matthews [62] (str. 136)
Idalje:
Predikati propozicijskih stavova koriste dva obilježja
reprezentacijskog prostora na kojega preslikavaju vjerovanja,
želje, i slično: (i) mogućnost semantičkog vrednovanja označenih
propozicija, tj. svojstvo posjedovanja uvjeta zadovoljavanja
(ili modela), i (ii) inferencijalne odnose izme ¯du
označenih propozicija.
Matthews [62] (str. 137)
Mjerni predikati koji koriste neke odnose u isječku brojevnog
’mjernog prostora’ čine to u potpunom smislu. Neka je
E = hD, R1,...,Rni isječak mjerene strukture, neka je M =
hD 0 ,R 0 1 ,...,R0 ni mjerna struktura i neka je h : D 7→ D 0 funkcija
homomorfizma, tada je isječak mjerne strukture homomorfična
119