u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

slika mjerene strukture akko
R(a1,...,an) → R 0 (h(a1),...,h(an)).
Na primjer, realnom odnosu ’teži-od’ u mjerenom sustavu predmeta
možemo pridružiti homomorfičnu sliku u strukturi realnih
brojeva. Pod tom pretpostavkom, ako vrijedi TeˇziOd(a, b) onda
vrijedi i h(a) >h(b). Obratno preslikavanja ne mora vrijediti,
na primjer svojstvo antisimetričnosti odnosa >
(h(a) >h(b) ∧ h(b) >h(a)) → h(a) =h(b)
nije svojstvo empirijskog odnosa predmeta jer bi svi inače
jednako teški predmeti bili isti, a to, naravno, nije slučaj.
Mjerni iskazi su prikriveni zakonomjerni iskazi jer pripisujući
brojevnu mjeru težini predmeta a i b, istodobno njihovim
odnosima pripisujemo i neka svojstva brojevne strukture
(npr. tranzitivnost), iako ne i sva (npr. ne pripisujemo
antisimetričnost). Kazati da je predmet a težak n mjernih jedinica
ne znači izreći relacijski iskaz o odnosu dvaju entiteta: fizičkog
predmeta i broja.
Mjerni iskazi koriste «mjerni prostor» mjerne strukture.
Matthews [62] (str. 137) naglašava da se kod primjene
«reprezentacijskog prostora otvorenog primjenom predikata
iskaznih stavova» svojstva koriste parcijalno: neka se svojstva
mjernog prostora ne koriste (a to općenito vrijedi, kao u slučaju
gorespomenute antisimetričnosti) i neka svojstva se koriste u
parcijalnom smislu.
Opća pouka je u sljedećem: jednako kao što moramo
biti na oprezu kad pretpostavljamo da predikati propozicijskih
stavova koriste proizvoljno obilježje reprezentacijskog
prostora, tako moramo biti na oprezu kada pretpostavljamo
da je neko iskorišteno obilježje iskorišteno u potpunosti.
Preslikavanje temperaturenaintervalnuljestvicu,
sjetimo se, ne uspijeva iskoristiti realne brojeve ispod apsolutne
nule.
Matthews [62] (str. 138)
Matthews neopravdano uspore ¯duje parcijalno korištenje
nekog svojstva proizvoljne relacije zadane u mjernoj strukturi
120