u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

Mogući relativni ciljevi mogu postati ciljevima, ali i ne
moraju. Nakon usvajanja cilja ’knjige su složene po abecedi’,
bez dodatnih obavijesti (stečenih opažanjem, priopćavanjem ili
dedukcijom) djelatnik još ne zna koja je situacija aktualna.
Zamislimo da su jedine tri knjige koje treba presložiti napisali
autori a, b i c. Cilj je ostvariti stanje ’a ispred b i b ispred c’.
Budući da djelatnik ne zna koje je stanje aktualno, i ’a ispred b’
i’b ispred c’ su stanja koja bi mogli postati njegovim ciljevima
i kojima je on sklon jer ni ’a nije ispred b’ ni’b nije ispred c’
ne mogu postati njegovim ciljevima. Kad bi ’a ispred b’ bio cilj
onda bi imao motivacijski utjecaj, pa bi djelatnik vjerujući da se
stanje ’a ispred b i b ispred c’ može ostvariti samo ako se ukloni
vaza koja stoji ispred prve knjige prihvaćao i dodatni (mogući
relativni) podcilj uklanjanja vaze.
Predodžbe o praktičnom zaključivanju mogu imati različiti
oblik. Navest ćemo nekoliko primjera i pokazati kako se oni slažu
s predloženim formalno semantičkim modelom.
Predodžba o minimalnim promjenama stanja gdje djelatnikov
čin može izravno promijeniti situaciju u željenom smjeru
(predodžba sredstva). Na donjoj slici 41 prikazan je jedan model
za cilj : P (a) ; ako nema dodatnih ograničenja djelatnik mora
samo učiniti da P (a) bude slučajiciljće biti ostvaren.
a b
a b
b a
a b
41 Sliku tumačimo na sljedeći način: svaki svijet predstavlja jednu moguću
interpretaciju predikata P (čija je ekstenzija prikazana krugom) na domeni D =
{a, b}.
238