u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

modusom to nije slučaj.
Tvrdnja 4.6 [Est(¬ϕ)] ([Fiat(ϕ)] 0) /∈ F
Tvrdnja 4.7
µ
[Fiat(ϕ)] σ/∈F→
∀σ
[Est(¬ϕ)] ([Fiat(ϕ)] σ) =[Fiat(ϕ)] σ
Ideja po kojoj postoje dvije osnovne vrste intencionalnih
stanja (gdje je smjer slaganja sa svijetom uzet za principium
divisionis) zajedno sa semantičkom pretpostavkom po kojoj su
stanja modeli vodila bi k neprihvatljivoj posljedici da modeli za
fiat i est rečenice moraju biti različiti. Za svrhu definiranja
kriterija valjanosti za praktični zaključak moramo pretpostaviti
da ista struktura može imati ulogu statičnog modela za oba
rečenična tipa. Stoga, sa stajališta Fiat/Est logike dvije
vrste intencionalnih stanja pripadaju istom rodu kognitivnomotivacijskih
stanja. Umjesto dviju vrsta intencionalnih stanja
koristimo jednu obitelj modelskih varijacija. Ograničenja
postavljena pred moguću evoluciju modela pokazuju razlike u
smjeru slaganja sa svijetom.
Osobiti problem u interpretaciji Fiat/Est jezika povezan
je s činjenicom da ona mora pokriti dva, semantički različita
rečenična tipa. Neovisno o tome je li odabran dinamični ili
statični pristup, interpretacija «miješanog jezika» zahtijeva jedan
model za oba rečenična tipa. Ta metodološka činjenica dovela
nas je do filozofijske teze da su motivacijska stanja istodobno i
kognitivna stanja, a da se njihove razlike pokazuju kao zakoni
promjene stanja. U statičnom pristupu, Cross [28] koristi
jedan model s dvije relacije dostupnosti, gdje jedna vrijedi za
podjednako poželjne svjetove, dok druga vrijedi za svjetove
nerazlučive u pogledu aktualnosti.
248