u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
cilj ϕ nije isto što i biti u stanju u kojem je cilj ϕ prihvatljiv jer za<br />
prvo mora postojati neki razlog želje. Takva vrsta motivacijskih<br />
stanja, odnosno vrsta logičkih imperativa koja karakterizira ta<br />
stanje, ima važnu ulogu u praktičnoj logici. S ubrajanjem<br />
takvih stanja i rečenica možemo razrješiti sukob intuicija o<br />
valjanim oblicima praktičnog zaključka i opravdati filozofijske<br />
uvide u neodvojivost i posebnu narav njegove tipične konkluzije<br />
i njegovu ne-monotoničnu narav.<br />
Distinkcija izme ¯du «motivirane želje» i «nemotivirane želje»<br />
ima važnu ulogu u filozofijskim analizama ( vidi pregled glavnih<br />
rezultata u Wallace [82]). Razliku autori pronalaze u vrsti<br />
psihološkog objašnjenja koja se za te vrste želja može dati:<br />
[...] motivirane želje tako ¯der (i nužno) dopuštaju drugu<br />
vrstu psihološkog objašnjenja u kojoj se pokazuje da je<br />
propozicijski sadržaj želje opravdan pomoću propozicijskog<br />
sadržaja drugih stavova.<br />
R. J. Wallace [82](str.364.)<br />
Ta razlika izme ¯du motiviranih i nemotiviranih želja, odnosno<br />
izme ¯dučisitih i «ublaženih» logičkih imperativa nije neposredno<br />
vidljiva u prirodnom jeziku. S jedne strane, nema modalnih gramatičkih<br />
imperativa (iako ima modalnih logičkih imperativa), a s<br />
druge strane, želja je termin s više razina značenja. Objašnjenje<br />
koje predlažemo oslanja se na nepotpuno preklapanje praktičnog<br />
zaključka i intencionalnog objašnjenja. Čin objašnjavamo<br />
razlozima, ali razlogovno objašnjenje najčešće nije praktični<br />
zaključak jer je Fiat koji korespondira činu elementarni, dok<br />
je tipična konkluzija praktičnog zaključka modalni Fiat. Na<br />
primjer, objašnjavajući zašto je Ivica pomaknuo vazu kažemo<br />
da je želio složiti knjige po abecednom redu i da nije mogao<br />
staviti knjigu autora a na prvo mjesto a da ne pomakne vazu,<br />
no praktični zaključak s takvim premisama za konkluziju nema<br />
rečenicu ’Neka se pomakne vaza!’, već ’Možda bi trebalo<br />
pomaknuti vazu.’. Rečenica čiji logički oblik prikazujemo<br />
s ’Fiat¦ (ϕ)’ je rečenica-provjera. Ona nema pozitivnog<br />
potencijala promjene, jedina promjena koju može izazvati<br />
je okončanje motivacijskog ciklus, svojom dinamikom ona<br />
259
Change language