u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

stanja (tj. obavijesti o toj promjeni). Primjer je zanimljiv, pa ga
iznosimo u cjelosti.
Zamislimo da neka djelatnica ima četiri mačke čija su
imena: Elliot, Buffy, Sinead i Covington, zamislimo da
onanemožeotići na namjeravni put sve dok sve četiri
mačkenebuduukući. Cilj te djelatnice može biti sažet u
propoziciji C =(E ∧ B ∧ S ∧ C), koja predstavlja tvrdnju
da su Elliot, Buffy, Sinead i Covington svi u kući. Pokaže
se da djelatnica vjeruje da je Covington većukući, a Elliot
i Buffy nisu, koju informaciju možemo prikazati s drugom
propozicijom V0 =(¬E ∧¬B ∧C). Kako bi mogla ostvariti
svoj cilj djelatnica mora nešto učiniti: što bi trebala
učiniti.
C. Cross [28] (str. 143)
Primjer nam je zanimljiv zbog dva razloga. Prvo, nasuprot
omiljenim primjerima koji u indikativnoj premisi imaju neku
pravilnost, ovdje indikativ izražava činjenice. Drugo, kratice
C (u izvorniku G kao goal) iV (u izvorniku B kao belief)
pokazuju mogućnost jednostavne formalizacije (nažalost od
autora neiskorištene) s primjenom indikatora logičkog modusa:
Cilj :(E ∧ B ∧ S ∧ C)
Činjenica :(¬E ∧¬B ∧ C)
Cilj :?
Navedeni primjeri pokazuju kako se obično shvaća praktični
zaključak: kao interakcija indikativnih i imperativnih rečenica
(odnosno iskaza o dvovrsnim sudnim stavovima koji se s tim
rečeničnim modusima mogu povezati, vidi točku 4.1.3). Ne
vidimo razloge zbog kojih se u vrstu koju nazivamo praktičnim
zaključkom ne bi uvrstili i zaključci s isključivo imperativnim
premisama. Zato predlažemo sljedeću definiciju.
Definicija 4.2 Praktični zaključakjezaključak s barem jednom
imperativnom premisom.
204