13.10.2013 Views

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

tretiraju propozicije, preciznije — imena propozicija, koje se<br />

javljaju u rečenicama o sudnim stavovima kao singularne termine<br />

koji se odnose na nešto s čime je djelatnik u nekom odnosu.<br />

Doduše, čini se da je filozofska imaginacija manje plodna u<br />

zamišljanju «apstraktnih entiteta» pri traženju referencije za<br />

imena propozicija nego u traženju referenata za brojke. Čini<br />

se da je i ovdje jedino rješenje u izjednačavanju intencionalnog<br />

stanja sa strukturom. No za razliku od jezika aritmetike gdje<br />

dosljedni strukturalizam zadržava standardnu formalizaciju i<br />

odbacuje «ontološke obveze» kvantifikacije, za slučaj jezika s<br />

«mentalnim rječnikom» čini se potrebnim napustiti i standardnu<br />

formalizaciju. U prilog odbacivanju standardne relacijske<br />

formalizacije govori i činjenica da nema čvrstih logičkih pravila<br />

koja bismo izgubili s tom izmjenom.<br />

Intencionalno stanje izjednačit ćemo s modelom neke vrste.<br />

Tvrdnja ’Djelatnik a vjeruje da p.’ ne individuira njegovo<br />

stanje s t a utrenutkut, većgaodre¯duje u smislu pripadanja vrsti<br />

stanja. Označimo li s Sa skup intencionalnih stanja u kojima<br />

se može zateći djelatnik a, onda tvrdnja ’a vjeruje da p’ dobiva<br />

sljedeći zapis s t a ∈ © s | s ² p indikativª . S druge strane, pitanje<br />

zadovoljava li proizvoljni model/stanje rečenicu r često može<br />

dobiti suprotne odgovore jer znajući da se djelatnik nalazi u<br />

jednom od stanja vrste S, mi ipak ne znamo o kojem je stanju<br />

riječ. Nema ničeg neobičnog u situaciji ∃s1∃s2 : s1 ∈ S ∧ s2 ∈<br />

S ∧ s1 2 r ∧ s2 ² r.<br />

Davidson [29] ističe dva obilježja primjene «intencionalnog<br />

rječnika» (tj. pripisivanja intencionalnih stanja): holizam i<br />

racionalnost.<br />

192<br />

Bilo koji pokušaj uvećavanja preciznosti i snage teorije<br />

o ponašanju prisiljava nas da izravno ubrojimo sve veći<br />

dio cijelog sustava djelatnikovih vjerovanja i motiva. Ali<br />

dok uvodimo taj sustav na temelju evidencije mi mu nužno<br />

namećemo uvjete koherencije, racionalnosti i konzistencije.<br />

Davidson [29] (str. 231)<br />

Poistovjećivanje djelatnikova stanja s modelom neke vrste

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!