u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

suigračeve ploče možemo zamisliti kao proces eliminacije u
kojemu odbacujemo one mogućnosti koje ne potvr ¯duju iskaze
koji bilježe posljedice pravila igre, poput ’Ako je pogo ¯den jedan
položaj i dvije boje, onda je pogo ¯den položaj prve boje samo ako
je pogo ¯dena boja, ali ne i položaj samo jedne od preostale dvije.’
itd.
Na sličan način možemo prikazati i propozicijsku logiku.
Istinitosne tablice mogli bismo s jednakim rezultatima zamijeniti
s «tablicom eliminacije otvorenih mogućnosti».
Primjer 4.2 Djelatnik doznaje (1) p → q i (2) p ∨ q. Tablica
eliminacije bilježi koje su mogućnosti zatvorene s usvajanjem
pojedinih rečenica. Ako na kraju neke mogućnosti ostanu
otvorene, onda bilo koja propozicija koja je istinita u svakoj od
njih jest logička posljedica prethodno usvojenih. U ovom slučaju
takva bi bila konkluzija q.
mogućnost {p, q} {p} {q} ∅
eliminirana s 1 2
Ovakvo promatranje logičkog slijeda dobro pristaje uz staru
ideju o tome da je u ispravnom zaključku informacijski sadržaj
konkluzije obuhvaćen u informacijskom sadržaju premisa.
Definicija 4.1 U propozicijskoj logici rečenice ϕ 1,...,ϕ n povlače
rečenicu ψ akko ψ vrijedi u mogućnostima koje nisu eliminirane
s ϕ 1,...,ϕ n.Uslučaju kada nijedna mogućnost nije otvorena, po
dogovoru, kažemo da bilo koja rečenica vrijedi.
Izgleda da bismo pristup sličan informacijskim promjenama
mogli usvojiti i za prikaz motivacijskih promjena. Nultom
informacijskom stanju «u kojem je bilo što moguće» odgovaralo
bi nulto motivacijsko stanje «u kojem bi bilo što moglo biti
ciljem». Reduktivna evolucija motivacijskog stanja vodila bi k
smanjenju nesigurnosti u pogledu prihvatljivosti ciljeva.
184