u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
motivacijske vrste M. Spomenuti uvjeti pokazuju da ciljevi<br />
mogu ovlašćivati druge kao svoja sredstva ili podciljeve, ali da<br />
ti derivirani ciljevi, iako indiciraju neku sklonost k postajanju<br />
ciljevima, ipak još nisu ciljevi.<br />
⎧<br />
⎪⎨<br />
σ ∈M∧<br />
σ,ako [Fiat(ϕ)] σ/∈F∧ ,<br />
[Fiat(¦ϕ)] σ =<br />
⎪⎩<br />
[Fiat(¬ϕ)] σ ∈F<br />
h∅, ∅i , u protivnom.<br />
Dinamični pojam slijeda koji se najviše približava klasičnom<br />
pojmu «informacijskog sadržavanja» jest slijed tipa«promjenaprovjera».<br />
Iako je jedan me ¯du ostalim «dinamičnim stilovima<br />
zaključka» (van Benthem [12]), «promjena-provjera» stil i sam<br />
dopušta različite varijante. Veltman [79] (str.224) daje tri pojma<br />
valjanosti koja se mogu definirati u okviru stila «promjenaprovjera».<br />
Zaključak je valjan1 ( valjan2) akko sukcesivno<br />
usvajanje premisa ψ1,...,ψnuminimalnom stanju (u bilo kojem<br />
stanju) vodi k stanju u kojem je konkluzija ϕ prihvaćena.<br />
Treći pojam je «provjera-provjera»:zaključak je valjan3 ako<br />
sva stanja u kojima su sve premise prihvaćene jesu stanja u<br />
kojimajekonkluzijaprihvaćena . Valjanost1 je ne-monotonična<br />
u jakom smislu, valjanost2 je lijevo monotonična, valjanost3<br />
je monotonična (i jednaka klasičnom slijedu). Jednostavni<br />
neformalni dokaz za lijevu monotoničnost valjanosti2 mogao<br />
bi imati ovakav oblik: nazovimo C-stanjima ona koja nakon<br />
sukcesivnog usvajanja premisa rezultiraju sa stanjem u kojem je<br />
konkluzija prihvaćena; usvajanje dodatne premise u bilo kojem<br />
stanju rezultira bilo s jednim od C–stanja bilo sa stanjem koje<br />
nije C tipa; u prvom slučaju zaključak ostaje valjan2, a u drugom<br />
njegova valjanost2 nije dovedena u pitanje.<br />
Praktični zaključak je ne-monotoničan u jakom smislu jer relativni<br />
mogući cilj može biti obezvrije ¯den s dodatnom premisom<br />
neovisno o redoslijedu njenog usvajanja. Stoga će definicija<br />
valjanosti praktičnog zaključka imati oblik «valjanost1», tj.<br />
«ignoratne promjene-provjere».<br />
Dodatni uvjet kojega ćemo unijeti u definiciju valjanosti<br />
praktičnog zaključka odnosi se na svojstvo rezultirajućeg stanja<br />
266
Change language