u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
u perspek - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
takav pojam o želji kao ciljnom stanju možemo definirati<br />
druga motivacijska stanja i otkloniti izvor konflikta u pogledu<br />
izbora valjanih oblika praktičnih zaključaka. Na primjer:<br />
motivirajućoj želji korespondira usvojenost elementarne ciljne<br />
rečenice; namjeri korespondira usvojenost elementarne ciljne<br />
rečenice no s različitim načinom postanka jer namjera je cilj<br />
koji je usvojen naknadno, nakon promišljanja ili odluke; činu<br />
korespondira ciljna rečenica jer čin se opisuje po učinku koji<br />
jest ili je mogao biti prouzročen, što je najočitije u slučaju<br />
pokušaja gdje se čin opisuje pomoću cilja kojega nije uspio<br />
ostvariti; situaciji izbora korespondira disjunkcija ciljeva; zabrani<br />
korespondira isključivanje nekih stanja stvari kao mogućih<br />
ciljeva; zadovoljstvu s ostvarenim ciljem korespondira završno<br />
stanje motivacijskog ciklusa, dosegnuto odre ¯denim načinom.<br />
U tipičnim praktičnim zaključcima susrećemo prijelaz sa<br />
zapovijedi na prijedlog, odnosno prijelaz sa želje na sklonost.<br />
Našem tumačenju najsličniji je J. D. Wallaceov [81] prikaz<br />
karakterističnog oblika praktičnog zaključka:<br />
(1) S izvorno želi da p bude slučaj radi samog sebe.<br />
(2) Samo ako S čini X bit će slučaj da p.<br />
(1) i (2) tvore prima facie osnovu za<br />
(C) S bi trebao učiniti X.<br />
Zamijenimo li ’X’ s ’q’, u smislu da čin opisujemo po<br />
učinku (npr. čin otvaranja prozora postaje čin koji rezultira<br />
sa stanjem stvari takvim da je prozor otvoren), u konkluziji<br />
dobivamo varijantu ’modalnog logičkog imperativa’. Modalni<br />
logički imperativ je sličan imperativu u mjeri u kojoj se odnosi<br />
na ciljeve, ali različit utoliko što nekom stanju stvari dodjeluje<br />
ulogu mogućeg i relativnog cilja, cilja koji, ako bude usvojen,<br />
bit će usvojen zbog nekog razloga. Izraz ’trebala bi (učiniti to)’<br />
nije jednoznačan jer može uključivati i normativno stajalište u<br />
kojemu se ono što bi djelatnik ’trebao’ učiniti odre ¯duje ne na<br />
temelju njegovih razloga, već na temelju razloga koje promatrač<br />
drži valjanima. U gornjem, Wallaceovom primjeru razlika<br />
izme ¯du «normativnih razloga» i «motivirajućih razloga» nije<br />
jasno povučena; dok prva premisa djelatniku pripisuje želju,<br />
110
Change language