u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

{hw, vi ∈C | Vw(τ!) = Vv(τ!) = >}
⊆
⎧
S ⎨
⎩ hw, vi ¯
∈W ×W ¯ = >
jer (ii)
∀ −→ o ∈ D n :
V w,a[ −→ x/ −→ o ] (ϕ!) = V v,a[ −→ x/ −→ o ] (ϕ!) =
C [τ!] [ϕ?] = C [τ!] ∩ C [ϕ?] = C [ϕ?] [τ!] .
Dokaz za (ii) ostavljamo zainteresiranom čitatelju.
· Rečenica τ! je odgovor 2 na pitanje ϕ? akko ϕ? ’ovlašćuje’
τ!, štoznači da rečenica τ! uklanja cijelu alternativu. U
prethodnom pojmu odgovora 1 dopušteno je da izjavna rečenica
ne uklanja cijelu alternativu ako pri tome uklanja negativnu
alternativu. Na primjer, Paje odgovor 1 za pitanje ?∃xP x, ali
nije odgovor 2 jer je prekomjerno informativan, dok na pitanje
x?Px— Pajest odgovor 2 , ali nije odgovor 1 .
Razdvojenost pojmova QL slijeda i ovlašćivanja daje razloga
razvoju trećeg pojma odgovora. No za tu svrhu moramo
izmijeniti statičnu semantiku. Jednostavna formalna semantička
preinaka može pokazati da se relacija «biti-odgovor-na» izme ¯du
izjavne i upitne rečenice može s punim pravom zasnovati i na
drukčijem modelu. Groenendijk alternativu otvorenu s pitanjem
−→ x ?P −→ x definira u smislu nerazlučivosti u pogledu interpretacije
predikata P ,pričemu su alternative disjunktivni skupovi takvih
modela. Ako razdjeljivanje logičkog prostora shvatimo drukčije,
kao nerazlučivost u pogledu interpretacije zatvorenih rečenica,
onda se osnovna definicija mijenja kako slijedi.
Definicija 3.29
Vw,a(? −→ n xϕ)=
= v ∈ W |∃ −→ o ∈ Dn o
.
: Vw,a[ −→
x/
−→
o ]
(ϕ!) = Vv,a[ −→
x/
−→
o ]
(ϕ!)
S ovakvim pomakom dobivamo željeni veći stupanj podudarnosti
pojmova slijeda i ovlašćivanja. Razlog nepodudaranja
180
⎫
⎬
⎭
.