u perspek - Filozofski fakultet u Splitu

odrediti vrijedi li A i upostaviti da bude istinito A ako A
ne vrijedi. Budući da razlog za provjeriti vrijedi li A još
nije razlog za uspostaviti da bude istinito A, ∇ ne bismo
trebali interpretirati kao shvaćanje želje.
C. Cross [28] (str. 146–147)
Značenje koje ćemo dodijeliti terminu ’želja’, a time i
ciljnim rečenicama ima sličnosti sa spomenutim analizama u
sljedećim crtama: 1. imati p za cilj znači preferirati p
pred ¬p i vjerovati da je p moguće (slično Chisholmu), 2.
postoje različiti oblici ciljeva, npr. relativni možebitni ciljevi
(slično razinama želja kod Chisholma i varijetetima želja kod
Frankfurta), 3. prihvatiti p za cilj znači prihvatiti da p nije
slučaj (slično Crossovoj inkompatibilnoj diskrepanciji). Ova
četiri obilježja zahvaćaju glavne dimenzije intuitivne ideje cilja,
s izuzetkom temporalne dimenzije. Dalje u tekstu termin
’želja’ koristit ćemo u značenju ’stanja u kojem je prihvaćen
cilj’, u skladu s gornjim uvjetima 1. i 3. Alternativni
nazivi su ’želja u smislu inkompatibilne diskrepancije ciljeva
i vjerovanja’, ’motivarajuća želja’ i ’htijenje’. Pomoću tih
bismo mogli izbjeći nesporazume u pogledu značenjskih razina
termina želja. 37 Temporalnu dimenzija ćemo zanemariti, iako će
predloženi model u minimalnom smislu dopuštati i temporalnu
interpretaciju ciljnih rečenica.
4.1.6 Karakteristični prikazi praktičnog
zaključka
Termin ’praktični zaključak’ koristimo u značenju ’zaključak
čija je barem jedna premisa ciljna rečenica’. Ciljne rečenice
(logičke imperative) označavat ćemo koristeći oznaku ’Fiat’ ili
skraćeno’F’ kao indikator njihova modusa.
Kratice Tipična primjena
Fiat(p) F(p) cilj je: p
Est(p) E(p) činjenica je: p
37 Urečenici ’Želim da te sreća prati gdjegod pošla.’ termin ’želja’ ne koristi
se u smislu ’motivirajuće želje’. Glagol ’htjeti’ ponegdje bolje pristaje uz
značenje u kojem se termin ’želja’ analizira u ovom radu.
200