evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac 3.2 OCJENA REFORME OBRAZOVANJA IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA/NASTAVNICA SREDNJIH ŠKOLA U CRNOJ GORI – GRUPNI INTERVJU UVOD U izvještaju je sumirano 5 fokus grupa koje su organizovane s nastavnicima/nastavnicama srednjih škola u Crnoj Gori. Prilikom izbora škola vodilo se računa o regionalnoj distribuciji, tako da su uključene škole iz Podgorice, Cetinja, Nikšića, Berana i Pljevalja. OCJENA REFORME Iako se i kod nastavnika/nastavnica srednjih škola kao i kod nastavnika/nastavnica iz osnovnih komentari i ocjene reforme razlikuju od slučaja do slučaja, može se primijetiti da su ovi prvi nešto kritičniji. U ovom dijelu ćemo sumirati generalne ocjene i primjedbe. Kada su u pitanju pozitivne strane reforme, nastavnici/nastavnice primjećuju: „Profesor je koncentrisan na učenika. Imamo više slobode u realizaciji nastave. Ne moramo da se držimo plana kako koja lekcija mora da se održi, već se predavanja mijenjaju od odjeljenja do odjeljenja. Učenici aktivno učestvuju u nastavi“. Veći broj ispitanika/ispitanica pominje promjenu fokusa nastave ka učeniku/učenici, veća prava učenika/učenica te moderniji pristup nastavi. No, pored pozitivnih komentara, bilo je mnogo više onih koji su pretežno negativni. U nastavku ćemo sumirati one koji su se više puta ponavljali u različitim fokus grupama. Brojnost odjeljenja. Nemogućnost da se nastavni planovi sprovedu i nastava organizuje na kvalitetan način veoma često je posljedica brojnosti odjeljenja: „Veliki je problem broj učenika po odjeljenjima, jer ja ne mogu da izvedem ništa od onoga što slušam po seminarima“. Nastavnici/nastavnice kažu da se broj učenika/učenica kreće preko 33 što je gornji prihvatljivi limit. To onemogućuje podjelu u grupe, a samim tim i timski rad. Nastavni programi: preobimno i neadekvatno raspoređeno gradivo. Nastavnici/nastavnice su izrazili veliki broj primjedbi na način na koji je nakon reforme organizovano gradivo. Uglavnom se njihove primjedbe odnose na to da je došlo do smanjenja broja časova, ali ne i tematskih jedinica, tako da se opterećenje učenika/učenica faktički povećava. „Ranije je na društvenom smjeru bilo 2 časa matematike, a sad svi uče 4 časa nedjeljno“, kaže jedan od ispitanika, dok drugi objašnjava zbog čega učenici/učenice biraju lake izborne predmete ovako: „Razumijem zašto učenici biraju predmete na taj način. Gradivo u mom predmetu je bilo raspoređeno na 4 godine, a „Razumijem zašto učenici sada to gradivo predajem u 3 godine. Nije izvršena redukcija u obimu“. Pored ovoga, u razgovoru je biraju predmete na taj način. više puta pomenuto da je gradivo neprilagođeno Gradivo u mom predmetu je uzrastu đaka: „Mislim da je sa IV razredom teže raditi jer misle da su neke stvari prerasli“. bilo raspoređeno na 4 godine, a Status izbornih predmeta. Iako u načelu prihvaćeni kao pozitivan pomak, izborni predmeti izazivaju sada to gradivo predajem u 3 brojna nezadovoljstva. Nastavnici/nastavnice su godine. Nije izvršena redukcija uglavnom nezadovoljni načinom na koji učenici/učenice biraju te predmete i kako ih u obimu.“ doživljavaju. Tako, jedan od nastavnika/nastavnika kaže: „Koliko ja vidim obavezni izborni predmeti se ne shvataju ozbiljno“, a drugi to potvrđuju „Većina đaka izborni predmet shvata neozbiljno ili čak možda fakultativno“, ili „Stalno djeca biraju lakše predmete“, ili „Sada je situacija da svi biraju sport jer im je lako“. Pored ovoga, nastavnici/nastavnice primjećuju da izbor predmeta u osnovnoj školi otežava organizaciju nastave u srednjoj: „Djeca biraju šah ili ples, koji su divne 102
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac vještine, ali njih, ako žele da upišu gimnaziju, čekaju dva strana jezika. To im se ne objašnjava u osnovnoj školi“, kaže jedan, a drugi misli slično: „Mislim da postoji problem uvezanosti između osnovne i srednje škole“. Nastavnici/nastavnice su bili iskreni i u vezi sa tim kako škole odlučuju o tome koje predmete će da ponude kao izborne i kako su djeca na određeni način prinuđena na izbor nekih od njih: „Nekad nas učenici pitaju da li mogu da uče i sljedeće godine i mi kažemo da mogu, ali im se ne dozvoljava iz uprave jer grupa nema dovoljan broj učenika. Funkcionalnije bi bilo vraćanje na jezičku i prirodno-matematičku gimnaziju. Prirodno bi bilo npr. da filološka gimnazija ima treći jezik jer to nije postojalo ranije“. Materijalni uslovi koji bi trebalo da podrže reformu. Nastavnici/nastavnice su izuzetno nezadovoljni materijalnim uslovima u kojima sprovode nastavu. „Reforma je počela u najgore moguće vrijeme, upravo kad je nestalo para. Sada se reforma radi po službenoj dužnosti i zbog integracija u Evropu“, objasnio je jedan od njih. Drugi su dali konkretne primjere: „Nemamo interneta u školi već tri godine jer se ne zna ko je nadležan za servisiranje opreme“, ili „Škola nastoji da nabavi novac za popravku krova, jer kad su kiše prokišnjava par učionica“, ili „Tri godine gimnazija kao elitna škola nema interneta. To je pravo mjerilo odnosa institucija prema nama kao elitnoj školi“, ili „Mi smo za aktiv dobili jedan komplet knjiga, a nas je 5“. Jedan primjer je posebno drastičan: „Većina škola se susrijeće s „Proces implementacije je problemom broja časova. Mi popodne ne možemo da organizujemo nikakvu aktivnost jer nemamo najveći problem, seminari su grijanje. Mi biramo samo hoćemo li da se dobri, ali pitanje je kada se smrzavamo i radimo ili ne. Ministarstvo je propisalo štednju i nema prostora za uklopljavanje dodatne vratimo u samu nastavu da li mi nastave“. Na kraju, nastavnici/nastavnice zaključuju: „Nikad se ne žalim na platu, meni koristimo nešto od toga što nedostaju radna sredstva“ i objašnjavaju kako naučimo.“ materijalni uslovi podrivaju efekte obuka: „Proces implementacije je najveći problem, seminari su dobri, ali pitanje je kada se vratimo u samu nastavu da li mi koristimo nešto od toga što naučimo.“ Pritisak kod ocjenjivanja. Nastavnici/nastavnice se žale da su pod strahovitim pritiskom kada je u pitanju ocjenjivanje: „Na tromjesečju se učenici i roditelji ponašaju kao da je kraj polugođa i bore se užasno za ocjenu“. Jedan od njih je ispričao: „Dešavalo se da roditelji prijete da imaju vezu u Ministarstvu i da mogu da utiču na naš status u školi“. Indirektno priznajući sopstvenu nemoć da izađu na kraj s ovim problemom, nastavnici/nastavnice su više puta pomenuli potrebu za uvođenjem eksternih provjera na kraju obrazovnog ciklusa, čime bi se balansirale nerealne ocjene date tokom godine. Pritisci prilikom upisa. Nastavnici/nastavnice priznaju da su pod pritiskom u upisnom periodu: „Dešava se da se vrši pritisak da se upiše neko ko ne zaslužuje da bude tu. U učionici ima maminih i tatinih sinova kojima mora da se uradi sve što treba, jer se stvori mreža veza“. Drugi nastavnik/nastavnica vidi rješenje u prijemnim ispitima: „Trebalo je zadržati prijemne ispite jer je ukupni uspjeh učenika bio bolji. Ja bih ostavila i polumaturski i maturski ispit jer znam da učenici skupljanjem bodova kroz osnovnu školu stiču pravo na upis u srednju (...) U junu smo imali 2/3 upisane djece koja su zadovoljavala kriterijume, a onda je u avgustu upisano 1/3 djece koja ne zadovoljavaju sa brojem bodova da bi se mogli upisati u gimnaziju“. Neusklađenost osnovnog i srednjeg obrazovanja. Ovo je često pominjana tema. Nastavnici/nastavnice su veoma nezadovoljni time kako je uspostavljena veza između osnovnog i srednjeg obrazovanja: 103
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52: Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54: Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 65 and 66: Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 87 and 88: Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 91 and 92: 2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 101: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 129 and 130: Kada su u pitanju institucije koje
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?