evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac 5. INDIVIDUALNI INTERVJUI SA DIREKTORIMA/DIREKTORICAMA SPECIJALNIH ZAVODA ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA Iako ovog puta u formi individualnog intervjua, direktorima/direktoricama zavoda za djecu sa posebnim potrebama postavljena su ista pitanja kao i nastavnicima/nastavnicama. Zavodi predstavljaju nezaobilazan važan element u obrazovanju djece sa posebnim potrebama, te je stoga perspektiva njihovih predstavnika veoma važna. Odmah na početku treba reći da kvalitet odgovora koji su dobijeni varira. Od ukupno tri intervjua, odgovori u jednom su prevashodno normativne prirode i ukazuju na to kakvo stanje bi trebalo da bude, a slabije se mogu upotrijebiti u evaluacione svrhe. Da li je uvođenje inkluzije u obrazovni sistem Crne Gore opravdalo svoj osnovni cilj i namjenu? Prema mišljenju ispitanika/ispitanica, uvođenje inkluzivnog obrazovanja je opravdalo svoju namjenu iz više razloga. Prije svega, po njihovom mišljenju obrazovanje u okviru zavoda, osim u slučajevima da je to nužno, nije dobro za djecu jer zaostaje u odnosu na redovno obrazovanje i po svojoj prirodi je zatvoren sistem. Oni smatraju da je uvođenje inkluzivnog obrazovanja generalno popravilo cjelokupan vaspitnoobrazovni sistem. Ipak, ispitanici/ispitanice jasno naglašavaju da proces nije završen, te da većina problema iz toga proističe. Dobiti od inkluzije za djecu sa posebnim potrebama Direktori/direktorice zavoda i centara vide slične koristi za djecu sa posebnim potrebama od inkluzivnog obrazovanja: socijalizacija, dodatna stručna pomoć u učenju, prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama djeteta, neodvajanje od roditelja, rad sa vršnjacima, sve veća otvorenost roditelja prema problemima svoje djece. Jedan od ispitanika/ispitanica ističe da je od inkluzivnog obrazovanja imalo koristi i samo društvo, jer su ranije ovakva djeca bila marginalizovana i izolovana, a sada se o njima puno više zna. Dobiti od inkluzije za tzv. tipičnu djecu Prema mišljenju ispitanika/ispitanica, tzv. tipična djeca razvijaju niz vrijednosti koje su temelj za razvoj zdrave ličnosti, kao npr. toleranciju, prihvatanje i solidarnost. „Kada govorimo o kvantitetu (broju uključene djece sa posebnim potrebama u redovne obrazovne institucije), onda možemo biti relativno zadovoljni postignućima, no ukoliko govorimo o kvalitetu implementacije inkluzivnog obrazovanja, onda ne možemo biti zadovoljni.“ Koje potrebe djece sa posebnim potrebama nijesu ostvarene kroz inkluzivno obrazovanje? Najvažniji prigovor koji ispitanici/ispitanice imaju odnosio se na brzinu implementacije. Prema njihovom mišljenju ona nije bila postepena i temeljna, već prebrza uz brojne greške koje su nastale jer nije bilo uslova da se sve što je predviđeno implementira na pravi način. Posebno je problematična loša koordinacija i nedostatak resursa. Podrška u implementaciji inkluzije Kada su roditelji u pitanju, javljaju se dva problema. Roditelji djece sa posebnim potrebama su često neinformisani i ne znaju koje sve opcije imaju na raspolaganju. Sa druge strane, roditelji tzv. tipične djece često pružaju otpor inkluzivnim odjeljenjima iz razloga neinformisanosti takođe. 182
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Kada su u pitanju pedagoško-psihološke službe, ispitanici/ispitanice smatraju da su upravo one najčešće nosioci inkluzivnog obrazovanja u obrazovnim institucijama. Sa njima bi trebalo nastaviti saradnju, te nastaviti njihovu edukaciju i osnaživanje za rad. Mobilni timovi su dali određeni doprinos, ali su imali brojne poteškoće u radu. Razlozi što ova ideja nije na pravi način zaživjela su prema ispitanicima/ispitanicama vjerovatno u nedostatku stručnog kadra, ali i materijalnih sredstava. Iako ocjena rukovodećih struktura vrtića i škola zavisi od slučaja do slučaja, generalno je pozitivna. Prema ispitanicima/ispitanicama, uprave su se našle u procjepu između nastavnika/nastavnica, države i roditelja, koji su svi iz svojih razloga postavljali određene prepreke i zahtjeve. Iako su nastavnički aktivi glavni implementatori inkluzije i iako su oni zapravo dali najveću podršku, bilo je dosta problema. Ti problemi su se kretali od nerazumijevanja i zahtjeva da se djeca sa posebnim potrebama obavezno pošalju u specijalne zavode do tehničkih problema u radu uzrokovanih neznanjem. Ipak, prema ispitanicima/ispitanicama osjeća se značajna pozitivna promjena, iako ona nije praćena adekvatnim nagradama. Viši nadležni organi, kao npr. ministarstva i zavodi, nijesu u potpunosti u praksi uspjeli da podrže inkluzivno obrazovanje, pa su brojni preduslovi za njegovu kvalitetnu implementaciju izostali (na primjer, smanjenje broja učenika/učenica u odjeljenjima gdje su djeca sa posebnim potrebama). IOP – osposobljenost nastavnika/nastavnica za izradu IOP-a Ispitanici/ispitanice veoma negativno ocjenjuju osposobljenost nastavnika/nastavnica za izradu IOP-a. Izostaje saradnja između svih onih koji treba da budu uključeni u kreiranje IOP-a, nastavnici/nastavnice su needukovani i prepušteni sami sebi. Problematika ocjenjivanja djece sa posebnim potrebama Tim fiktivnim ocjenjivanjem povlađuje se nekim površnim interesima roditelja, ali se time, dugoročno gledano, pravi vrlo loša usluga djeci sa posebnim potrebama. Stiče se utisak da u starijim razredima osnovne škole imamo samo formalno primijenjenu inkluziju i u ovom segmentu, posebno predmetne nastave, te će se ozbiljno morati mijenjati stvari i pristup inkluziji. Ispitanici/ispitanice su generalno nezadovoljni načinom na koji se ocjenjuju djeca sa posebnim potrebama. Jedan od problema je u tome što IOP-i ne nude nikakva uputstva. Primijećeno je da djeca veoma lagano, skoro formalno prelaze iz razreda u razred, što čini veoma velike probleme na višim nivoima školovanja. Tranzicija među nivoima obrazovnog sistema Ispitanici/ispitanice primjećuju da je ona samo formalna, da nema istinske komunikacije niti timskog rada, sistemski uređene razmjene podataka o djeci sa posebnim potrebama, njihovih dosijea i sl. Da bi tranzicija uopšte bila moguća trebalo bi za početak usaglasiti programe redovnih i posebnih škola. Obuka nastavnog kadra za inkluziju Pozitivan primjer bi bilo nastavnici/nastavnice u zavodima i resursnim centrima koji svoja znanja unapređuju praksom, dok je tamo gdje praksa izostane problem. Dosadašnja obuka, iako vrijedna, nije bila dovoljna, treba je nastaviti u fazama. Treba institucionalizovati sticanje znanja iz ove oblasti kroz osnovne studije inkluzije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 183
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 181: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 231 and 232: PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?