evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Stepen demokratičnosti podignut, ali je previše akcenat na pravima, prema mišljenju većeg broja
ispitanika/ispitanica. Jedan kaže: „Samo se ističu obaveze nastavnika i prava učenika, ali ne i suprotno. O
obavezama učenika se jako malo priča ili nikako. O pravima nastavnika skoro niko.“ „Previše prava ne
znam šta će da da, osim neke negativne posljedice. Neka ostanu prava, ja sam za to, ali ipak mislim da
prvo treba steći pravo na pravo, odrađivati kako treba svoju obavezu“, bio je kritičan jedan od ispitanika.
Još par njih misli slično. Jedan je slikovito objasnio problem koji nastaje u slučaju nerazumijevanja
predstavnika škole i roditelja o pravima i obavezama djece: „Nekad demokratija ide u pravcu anarhije.
Ponekad neodgovorni roditelji i djeca kažu – nama niko ne može ništa. Mi ulazimo u demokratske
procese, mi možemo da se ponašamo kako hoćemo, da se
neodgovorno odnosimo prema nastavi, da ne
prisustvujemo časovima, napuštamo kad hoćemo, biramo
nastavnike koje želimo itd. To je nešto što nosi neke
negativne elemente u realizaciji ovog reformisanog
„Imamo i jednu drugu stranu iz
praktičnog dijela gdje nekada
programa.” A rad sa djecom postaje sve teži kako mnogi od
njih kažu: „Mislim da je djecu danas teško motivisati, kući
pokušavamo da privolimo
imaju sve.“
djecu i roditelje da nekada
povjere časove i nekome koji
NASTAVNI PROGRAMI
Direktori/direktorice imaju generalno pozitivan odnos
prema novim programima i udžbenicima. U nekima, po
njihovim riječima, ima određenih tehničkih propusta (npr.
numerisanje zbirki), ali to nije pravilo. Takođe,
problematična je i usklađenost među predmetnim
možda i ne zaslužuje, ali nema
normu. ‘Oće da ostane bez
posla, pa se dovijamo zbog
programima: „Nije dobro urađena korelacija nastavnih manjka broja učenika da
programa različitih predmeta. Dešava se, recimo, ako sam ja
nastavnik crnogorskog jezika, a tamo postoje nastavnici
stranih jezika da iz engleskog jezika rade buduće vrijeme, a
da ono nije rađeno, prethodno iz svog, maternjeg jezika.“
pojedini nastavnici nadomjeste
normu preko izborne nastave.“
Drugi ispitanik kaže: „Imamo predmeta, kao u slučaju
matematike, gdje se žale nastavnici da nema dobre
korelacije. U šestom razredu im se nešto pojavi, a u petom nijesu učili to.” Ipak, ne dijele svi ovo
mišljenje. Tako drugi ispitanik tvrdi da se sada napokon poklapaju nastavni ciljevi između različitih
predmeta te da shodno tome tek sad možemo govoriti o nekoj vrsti korelacije u nastavi.
Posebno su pohvaljeni Istorija, Likovno i Engleski jezik. Oko Geografije se mišljenja ne poklapaju. Dok
jedan ispitanik navodi ovaj predmet kao pozitivan primjer, drugi ga navodi u negativnom smislu jer „je
program za Geografiju ostao jako natrpan“.
Negativno je pomenut program iz Fizičkog vaspitanja jer nije usaglašen sa uslovima koji postoje u
školama: „Program je sasvim u redu, ali je zamišljen za idealnu školu, postoji neusklađenost. I profesor
Fizičkog je to rekao, on ne može da sprovede nastavu jer nema uslova za to“.
Drugi direktor se požalio na obim nastave i fond časova iz predmeta priroda. Prema njegovim riječima,
tu su sada uključene tematske cjeline ne samo iz biologije i prirode, već i iz fizike i hemije, što se ne može
postići u datom fondu časova. Takođe, primjedba je da nije dovoljno imati jedan i po čas iz geografije,
istorije ili jedan čas fizike u sedmom razredu.
Prema riječima istog ispitanika, pola časa nedjeljno nije dovoljno za čas odjeljenske zajednice.
110