evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Konačno, najveći deficit gimnazijskih nastavnih programa, ali jednako tako i osnovnoškolskih, jeste razvoj sposobnosti učenika i učenica da samostalno pronađu neku informaciju 31 . No, i kada je riječ o osnovnoj školi, i kada je riječ o gimnazijama, izmjerene su veoma visoke vrijednosti memorisanja kao negativnog indikatora aktivnog učenja. Dakle, očigledno je da i nastavni programi, i udžbenici, a i nastavnici/nastavnice na samom času, još uvijek nesrazmjerno insistiraju na memorisanju velike količine informacija kao dominantnom obliku učenja. Stepen učestalosti aktivnog učenja smo mjerili i anketnim upitnicima (Fig 3 i Fig 4). Fig 3. Unapređenje aktivnog učenja Ostvaren u potpunosti Uglavnom ostvaren Uglavnom nije ostvaren Uopšte nije ostvaren Roditelji 13.40% 61.30% 20.70% 4.60% Zapošljeni u školi 8.10% 76.60% 14.40% 0.90% Zapošljeni u CIS 0.00% 50.00% 31.30% 18.80% Nastavnici/nastavnice - osnovna 12.10% 69.60% 16.50% 1.90% Nastavnici/nastavnice - srednja 7.10% 61.20% 28.00% 3.70% Nadzornici/nadzornice 0.00% 50.00% 31.30% 18.80% Fig 4. Ostvaren cilj: Unapređenje aktivnog učenja - % SUM u potpunosti i uglavnom ostvaren cilj Najprije, na najopštije pitanje upućeno svim kategorijama ispitanika/ispitanika kompetentnim da daju ovakvu vrstu procjene, možemo reći da smo dobili više nego solidne vrijednosti. Najviše vrijednosti opšte procjene bilježimo kada je riječ o zapošljenima u školama i nastavnicima/nastavnicama u osnovnim školama, dok su najkritičniji u ovom pogledu nadzornici/nadzornice i zapošljeni u centralnim institucijama sistema 32 . Međutim, interesantno je da smo u odnosu na opservaciju nastave, analizu uždbenika i analizu nastavnih programa, u anketnom istraživanju u gotovo svim kategorijama ispitanika/ispitanica, registrovali znatno niže vrijednosti kada je riječ o memorisanju kao negativnom 31 32 Niske vrijednosti karakteristične za ovaj indikator su vjerovatno posljedica implicitne pretpostavke da će učenici/učenice „sami od sebe“ naučiti da pronađu adekvatnu informaciju, kao što će „sami od sebe“ naučiti da napišu određeni tip teksta ili će strukturirano izlagati, govoriti. Formalno obrazovanje (školovanje) kao sistem intencionalnog, planiranog i jasno strukturiranog poučavanja moralo bi takve implicitne pretpostavke zamijeniti jasno ekspliciranim ciljevima. To nam se čini posebno važnim kada je riječ o sposobnosti pronalaženja informacija koja je, u eri globalne dostupnosti nepregledne količine informacija, jedna od ključnih funkcionalnih vještina. Nadzornici/nadzornice Zavoda za školstvo i, u nešto manjoj mjeri, zapošljeni u ostalim centralnim institucijama obrazovnog sistema, imaju vjerovatno najbolju sliku o tome što se u školama zaista dešava. Za razliku od nastavnika/nastavnica koji svoje procjene temelje na iskustvu koje je ograničeno na njihovu vlastitu nastavu i nastavu relativno malog broja koleginica i kolega (iz iste škole ili istog predmeta) i roditelja, koji uglavnom prosuđuju na osnovu iskustava njihove vlastite djece, nadzornici/nadzornice su, zahvaljujući prirodi svoga posla, u prilici da stvore i ponude puno obuhvatniju, reprezentativniju i realističniju sliku o tome što se zaista dešava u učionicama. U isto vrijeme, nadzornici/nadzornice su, takođe po prirodi svojeg posla, usmjereni na kritičko (ponekad i pretjerano kritičko) procjenjivanje rada nastavnika i nastavnica. 28
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac indikatoru aktivnog učenja. Dakle, po mišljenju gotovo svih ispitanika/ispitanica, u školama se više od djece traži da misle svojom glavom nego da uče napamet (Fig 5 i Fig 6). S ovim se jedino ne slažu zapošljeni u centralnim institucijama sistema i nadzornici/nadzornice, koji značajno više od svih drugih kategorija ispitanika/ispitanica smatraju da nastavnici/nastavnice još uvijek, u velikoj mjeri, traže od učenika/učenica da uče napamet, umjesto da misle svojom glavom. Fig 5. Učenje napamet - razumijevanje Fig. 6. Prosječna ocjena nastavničkih zahtjeva od 1 (uče napamet) – 10 (misle svojom glavom) Posmatrajući indikatore aktivnog učenja (Fig 7), prije svega možemo primijetiti značajno više vrijednosti po gotovo svim indikatorima, u odnosu na vrijednosti objektivnih indikatora (opservacija 33 , udžbenici i nastavni programi). Interesantno je da su najveće vrijednosti kod svih kategorija ispitanika/ispitanica one koje se odnose na izdvajanje elemenata iz cjeline, a ovaj podatak odgovara i nalazu dobijenom opservacijom nastave. Sa druge strane, opet u skladu sa vrijednostima koje smo dobili na osnovu objektivnih indikatora, najmanje vrijednosti mjerimo kada je riječ o evaluiranju, što dodatno ukazuje da postoji deficit razvoja sposobnosti učenika/učenica da na osnovu unaprijed određenih kriterija samostalno evaluiraju/procjenjuju ideje, pojave, događaje itd. 33 Iako indikatore AU1-AU11 nijesmo tretirali kao indikatore učestalosti aktivnog učenja, negativni indikator AU12 koristimo kao indikator učestalosti memorisanja, kao načina učenja. Ovo može, na prvi pogled, izgledati nekonsekventno, no razlog je prilično jasan: ukoliko nastavnici/nastavnice čak i na posmatranom času učestalo koriste nastavne strategije koje stimulišu memorisanje kao tip učenja (uprkos tome što pretpostavljaju da se od njih očekuje sasvim suprotno), vrlo je vjerovatno da te iste nastavne strategije u redovnoj nastavi koriste jednako često, a možda još i češće. 29
Page 1 and 2: EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 21 and 22: NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 27: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 35 and 36: Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 51 and 52: Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54: Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 65 and 66: Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 79 and 80:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?