evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo
evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo
evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac<br />
PITANJA NA KOJA SU ŠKOLE DALE SVOJE MIŠLJENJE:<br />
1. Na koji način učenici/učenice učestvuju u odlučivanju?<br />
2. U kojim segmentima školskog života učestvuju Vaši učenici/učenice?<br />
3. Od kada postoji <strong>za</strong>jednica učenika/učenica u Vašoj školi?<br />
4. Da li postoje faktori koji ometaju participaciju učenika/učenica? Ako postoje, koji su to<br />
faktori?<br />
5. Molim Vas da navedete primjere (1-2) projekata realizovanih u Vašoj školi u posljednjih<br />
pet godina u kojima su učenici/učenice bili uključeni u proces odlučivanja.<br />
U prvim fa<strong>za</strong>ma istraživanja nastojalo se doći do opštih poka<strong>za</strong>telja, mišljenja i gledišta školskih uprava o<br />
tome koliko su i kako učenici i učenice uključeni u proces odlučivanja. Cilj je bio identifikovati stavove<br />
uprava škola (kao i stručnih saradnika – pedagoga/psihologa) prema učeničkoj participaciji u<br />
odlučivanju. Pitanja su postavljena prilično uopšteno – konkretizovanje nije obavljeno s jasnom<br />
namjerom da se nadležni (respondenti) rukovode vlastitom praksom i odgovaraju u skladu s njom. Time<br />
je i postignuta veća raznovrsnost odgovora, ali se javljaju i isti odgovori (što je i očekivano), koji su<br />
uglavnom korespondentni sa <strong>za</strong>konskim okvirima tematike na koju se istraživanje odnosi.<br />
1. Na koji način učenici i učenice učestvuju u odlučivanju?<br />
2. U kojim segmentima školskog života učestvuju Vaši učenici/učenice?<br />
Na ova dva pitanja smo dobili vrlo slične odgovore od svih anketiranih. Naime, <strong>za</strong>konski je definisano<br />
postojanje odjeljenjske <strong>za</strong>jednice i đačkog parlamenta, tako da svi respondenti navode ta dva tijela kao<br />
instance putem kojih se učenici i učenice direktno uključuju u proces odlučivanja.<br />
Odjeljenjske <strong>za</strong>jednice bave se, prema iskazima anketiranih, pitanjima: discipline, ocjenjivanja, odnosa<br />
nastavnik/nastavnica–učenik/učenica... Slična je problematika koju razmatraju i đački parlamenti. U<br />
pojedinim odgovorima nalazimo i da se učenici/učenice uključuju prilikom izbora sekcija, da razmatraju<br />
<strong>za</strong>ključke nastavničkog vijeća, da je njihova uloga značajna i prilikom planiranja dodatne, dopunske i<br />
izborne nastave, ekskurzija i projekata (OŠ „Dušan Bojović“, Župa, Nikšić). Neke škole angažuju<br />
učenike/učenice prilikom pripreme školskih listova (OŠ „Dušan Obradović“, Žabljak, Gimnazija<br />
„Slobodan Škerović”, Pod<strong>gori</strong>ca) itd.<br />
Interesantno je pomenuti da, osim odgovora iz OŠ „Dušan Bojović”, Župa, Nikšić i Gimnazije „Slobodan<br />
Škerović”, Pod<strong>gori</strong>ca, nijedan anketirani ne pominje značajniju uključenost učenika/učenica i njihovo<br />
odlučivanje u vezi s obaveznim izbornim predmetima. Smatramo da je upravo to segment nastavnog<br />
plana na koji bi učenici/učenice trebalo da imaju najsnažniji uticaj. Iz Gimnazije „Slobodan Škerović”<br />
dobijen je izuzetan, vrlo reprezentativan, primjer koji pokazuje na koji bi način realno (uvažavajući i<br />
objektivno postojeća ograničenja) bilo moguće uputiti učenike/učenice da formiraju vlastite liste<br />
izbornih predmeta.<br />
Više anketnih ispitanika/ispitanica ističe da su učenici i učenice vrlo aktivni kad je u pitanju: učešće na<br />
takmičenjima, uređenje školskog prostora, organi<strong>za</strong>cija manifestacija u školama (recimo, koncerata),<br />
208