evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac KM1: Artikulisanje vlastitog stava 71,9 58,0 14,8 KM2: Argumentacija 37,1 36,6 5,8 KM3: Kritičko analiziranje 15,7 17,2 3,3 KM4: Evaluiranje argumentacije 11,2 4,8 2,2 KM5: Formulisanje suprotnog stava 12,4 6,9 ,8 Pridružimo li ovome vrijednosti dobijene mjerenjem interdimenzionalnih indikatora aktivnog učenja (Fig 9a), možemo uočiti da su vrijednosti izmjerene u nastavnim programima za tumačenje/interpretaciju i argumentaciju vrlo niske. Budući da se ovo potonje poklapa s niskom vrijednošću KM2 indikatora „argumentacija“, jasno je da nastavni programi posvećuju veoma malo pažnje razvoju sposobnosti učenika/učenica da oblikuju vlastiti argument, odnosno da potkrijepe tvrdnje na odgovarajući način. Fig 9a Aktivno učenje: Osnovna škola - % DA odgovora Opservacija Udžbenici Nastavni programi AU3: Analiziranje 46,1 23,5 28,5 AU7: Tumačenje/interpretacija 55,1 51,2 6,3 AU10: Evaluiranje 38,2 19,5 21,0 AU11: Potkrepljivanje 50,6 34,2 10,0 Dakako, pri tumačenju ovih rezultata valja imati na umu da hijerarhijski raspored izmjerenih vrijednosti KM indikatora u stvari u velikoj mjeri odražava hijerarhijski odnos procesa koje ti indikatori markiraju. Evaluiranje tuđih argumenata i formulisanje suprotnog stava (protivargumenata) vrlo su kompleksni i zahtjevni kognitivni procesi i logično je da su oni najmanje zastupljeni. Stoga ni ne čudi da je hijerarhija vrijednosti po indikatorima u gimnaziji gotovo identična onoj u osnovnoj školi. Valja ipak primijetiti da su vrijednosti ta dva indikatora dobijene opservacijom osjetno veće od vrijednosti izmjerenih analizom udžbenika i programa. To nam pak govori o tome da je takav tip učeničkih aktivnosti u nastavi moguć puno češće nego što to sugeriraju nastavni programi i udžbenici. To isto vrijedi i za ostale KM indikatore. I ovdje je u najvećoj mjeri prisutno artikulisanje vlastitog stava i argumentacija, a slijedi analiziranje, evaluacija i formulisanje suprotnog stava (Fig 10). Nasuprot tome, prosječne vrijednosti po indikatorima su u gimnazijama generalno daleko više nego u osnovnoj školi, i to ne samo kada je riječ o specifičnim indikatorima kritičkog mišljenja (fig 10), nego i kada je riječ o interdimenzionalnim AU indkatorima (fig 10a). To se jednim dijelom može objasniti razlikom u razvojnoj dobi učenika/učenica osnovne škole i gimnazije: zbog toga su i vrijednosti dobijene opservacijom nastave u osnovnoj školi manje od onih dobivanih opservacijom nastave u gimnaziji 35 . No, uzmemo li u obzir da je starosna razlika između učenika/učenica devetog razreda osnovne škole i prvog razreda gotovo zanemariva, nameće se zaključak da su autori/autorice gimnazijskih programa i udžbenika očito posvetili razvoju kritičkog mišljenja više pažnje no autori programa i udžbenika za osnovnu školu. Ono što, s druge strane, jeste deficitarno i u gimnaziji jeste formulisanje suprotnog stava koje gotovo da nije zastupljeno ni u udžbenicima, ni nastavnim programima. 35 Još jednom upozoravamo na to da podaci dobijeni opservacijom govore o tome koliko često bi se određeni tipovi poučavanja/učenja mogli realizovali u razredu, a ne o tome koliko često se oni faktički realizuju. 34
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimnazija - % DA odgovora Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Opservacija Udžbenici Nastavni programi KM1: Artikulisanje vlastitog stava 66,1 41,0 51,1 KM2: Argumentacija 59,7 25,4 40,6 KM3: Kritičko analiziranje 35,5 18,0 17,6 KM4: Evaluiranje argumentacije 24,2 5,8 16,7 KM5: Formulisanje suprotnog stava 22,6 3,0 ,7 Fig 10a Aktivno učenje: gimnazija - % DA odgovora Opservacija Udžbenici Nastavni programi AU3: Analiziranje 72,6 28,8 49,3 AU7: Tumačenje/interpretacija 75,8 38,8 48,5 AU10: Evaluiranje 46,8 21,7 40,4 AU11: Potkrepljivanje 71,0 33,7 43,1 Kada je riječ o rezultatima anketnog istraživanja, i ovdje možemo uočiti da su sve vrijednosti znatno više u odnosu na rezultate mjerenja objektivnim indikatorima (Fig 11). Fig 11. Kritičko mišljenje: ANKETNO ISTRAŽIVANJE - % SUM veoma i uglavnom prisutno KM1: Artikulisanje vlastitog stava KM2: Argumentacija KM3: Kritičko analiziranje KM4: Evaluacija argumentacije KM5: Formulisanje suprotnog stava Roditelji 59,85% 52,35% 52,45% 41,95% 49,70% Zapošljeni u školi 72,45% 70,65% 65,85% 61,55% 74,80% Zapošljeni CIS 24,95% 14,3% 25,0% 10,7% 17,90% Nastavnici/nastavnice - osnovna 84,9% 83,05% 75,9% 70,05% 80,90% Nastavnici/nastavnice - srednja 81,3% 80,45% 69,5% 64,55% 81,00% Učenici/učenice - osnovna 82,85% 77,65% 68,25% 56,75% 67,80% Učenici/učenice - srednja 65,5% 65,4% 53,95% 45,25% 53,80% Nadzornici/nadzornice 31,6% 26,35% 28,95% 5,3% 10,50% Konačno, kada se analiziraju kumulativni skorovi kritičkog mišljenja (Fig 12), na kvantitativnom nivou uočavamo značajnu razliku između rezultata mjerenja dobijenih anketnom metodom, sa jedne strane, i rezultata dobijenih opservacijom časova, analizom udžbenika i analizom nastavnih programa, sa druge. Najveće vrijednosti skorova kritičkog mišljenja registrujemo u stavovima nastavnika/nastavnica osnovne i srednje škole, kao i učenika/učenica osnovne škole. Visoke ocjene daju i zapošljeni u školama, učenici/učenice gimnazije i roditelji. Za razliku od njih, zapošljeni u centralnim institucijama sistema i nadzornici/nadzornice daju relativno niske ocjene. I vrijednosti dobijene opservacijom časova su značajno niže nego one u procjenama anketiranih, pri čemu je dodatno upadljiva diskrepanca između skorova dobijenih opservacijom časova u gimnaziji i opservacijom časova u osnovnim školama. Konačno, konstatujemo da je kritičko mišljenje značajno manje afirmisano u udžbenicima i nastavnim programima 35
Page 1 and 2: EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 21 and 22: NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 33: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 51 and 52: Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54: Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 65 and 66: Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 85 and 86:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?