evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Roditelji nijesu motivisani. Ne daju im svakodnevne obaveze i borba za egzistenciju. Naravno, dijete im mora biti na prvom mjestu, ali nemaju oni vremena da se uključuju u školske projekte. Roditelj osnovca Pojedini roditelji veoma iskreno priznaju da su prisutni u školi samo kada je njihovo dijete u pitanju. Nemaju ni vremena ni novca za bilo kakve druge aktivnosti u školi. Interesovanje je samo do trenutka dok je to potrebno njihovom djetetu. Znam po sebi. Roditelj osnovca Obavezna školska tijela u kojima participiraju roditelji moraju suštinski a ne samo formalno sarađivati sa školom. Već smo naglasili da za to postoji zakonski okvir kojim doduše roditelji nijesu u ovo času zadovoljni ali koji i dalje ostavlja prostor za kvalitetnu saradnju. Na afirmaciji partnerstva roditelja i škole treba i dalje puno raditi i edukovati sve obrazovne stejkholdere i objasniti im njihovo mjesto i ulogu. Roditelji naglašavaju da se te stvari moraju sistemski rješavati. Svih ovih godina uglavnom opstaju zahvaljujući aktivnostima nevladinih udruženja roditelja. Odnos roditelja prema obavezama svoje djece je ključ. Ja sam zainteresovan za obrazovanje svoga djeteta, neko želi – neko ne želi. Mislim da je naš grad tradicionalna sredina gdje je odnos prema djeci pitanje svega, tako da nema prioritetnijeg posla nego se baviti svojom djecom. Mislim da je taj odnos roditelja prema školi u kojoj njihova djeca uče nedovoljno afirmisan, i sa sigurnošću kažem da bi mnogi izašli u susret zahtjevima škole, ali škola nedovoljno afirmiše taj aktivniji odnos roditelja prema instituciji u kojoj se njihova djeca obrazuju. Kad kažem ŠKOLA, ne mislim samo na gimnaziju, nego na cio sistem. To treba sistemski riješiti. Treba pokušati da se afirmiše jedan takav odnos pa i javnost treba da uzme učešća, preko medija. Roditelj gimnazijalca Danas se brzo živi, na sastanke dolazi mali broj roditelja. Ne bih rekao da su nemotivisani, više da od škole traže da radi svoj posao. Zauzetost, borba za opstanak… Interes roditelja je samo ocjena i ulaze u komunikaciju samo kada je u pitanju ocjena. Ta komunikacija nije adekvatna, bolje je komunicirati ranije. Kriza u društvu je malo učinila da su roditelji izgubljeni. Ima i roditelja koji manje vode računa, ali bi trebalo da se malo više okrenu djeci i školi. Direktor/direktorica gimnazije Škola ne traži samo obrazovane roditelje. Ponekad je korisnija pomoć nekog roditelja koji može obaviti neki zanatski posao kao npr. popraviti elekričnu instalaciju ili povesti djecu na izlet vlastitim autobusom. Treba ih samo, kao što kaže naredni sagovornik, učvrstiti u stavu da su veoma dragocjen potencijal koji škola ima. Inferiornost roditelja u odnosu na školu jer su najčešće nižeg obrazovnog nivoa, tako da oni u tom dijelu imaju komplekse i bojazni, a uloga škole je da razbije taj stav. Direktor/direktorica gimnazije 256
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac 4.3 SAVJET RODITELJA I ŠKOLSKI ODBOR Roditelji, sarađujući sa školom, osim bolje informisanosti o radu, mogu kompetentnije pratiti njen rad kroz učešće u Savjetu roditelja i Školskom odboru, argumentovanije davati sugestije, prijedloge i primjedbe. Bolje razumiju sopstvena prava i odgovornosti. U uvodu smo naglasili da su Savjet roditelja i Školski odbor obavezna tijela u školi. Način izbora roditelja i nadležnosti Savjeta roditelja se nijesu promijenili od početka primjene reformskih zakona, izuzev u dijelu koji se odnosi na izbor direktora ustanove. Tražili smo od ispitanika/ispitanica da pojasne mjesto i ulogu Savjeta roditelja i Školskog odbora u novoj školi. Zakačio sam se sa Školskim odborom. U Školskom odboru je predsjednik parlamenta opštine, drugi je direktor jednog javnog preduzeća, treći takođe neki opštinski funkcioner, jedan nastavnik i ja. Sve ih znam. Bili su najgori đaci ove škole. U ŠO su ljudi koji uopšte ne poznaju problematiku. Problem je to što je sve to politizovano. To su obično ljudi koji grama mozga nemaju. Ali treba biti tu, držati sve pod kontrolom. Da im što ne umakne. To je veliki naš problem. Sve se svodi na to da sistem resornog ministarstva bude nad ovim. Jer da nije tako oni ne bi ni sjedjeli tu, jer to su u principu i najgori đaci, jer da nijesu, ne bi bili političari. Sad ću vam ispričati priču o tužnoj Eni. A ko je tužna Eni? Priča je napisana u “Prosvjetnom radu” i kaže da je Eni vraćena sa upisa na elitni fakultet, jer ima 3 iz matematike u III razredu. 210.000 dolara je školarina. Otac, koji je milioner, kaže da daje 4 puta više, samo da se upiše. Rekli su mu: “Ne, nažalost, kredibilitet ovog faklulteta se ne mijenja, Vaša ćerka ne može ovdje studirati”. Što sam htio da kažem? Da je partiokratski odnos nad sistemom uzeo maha i potpuno ga ugrožava. Dok sistem obrazovanja ne bude nad partiokratskim, partiokratski mora biti u sjenci u odnosu na obrazovni. Roditelj osnovca Kaže se da direktor rukovodi školom, a istom upravlja Školski odbor. Direktor je kao pedagoški vođa zadužen za rukovođenje školom. U tradicionalnoj školi on je imao i primarno funkciju pedagoškog vođe. Po novom, reformisanom modelu koji je počeo da se implementira kod nas, a kako smo ranije naglasili, u funkciji direktora, osim pedagoške, treba da ima i menadžersku funkciju. I pored dvojake funkcije, svjedoci smo da su direktori u našim školama uglavnom okrenuti unutrašnjim problemima škole, a da se veza sa okruženjem ostvaruje samo sporadično. Za tu funkciju biva zadužen Školski odbor kao participativno tijelo čiji članovi imaju uporište i „bazu“ u pojedinim interesnim grupama (Savjetu roditelja, lokalnoj zajednici, socijalnim partnerima i sl.). Obično se u Školski odbor bira neki aktivista iz mjesta, a ne neko ko zaista poznaje problem škole. Roditelj osnovca Svi ispitanici/ispitanice su saglasni u jednom: u školskim tijelima treba da sjede oni koji poznaju školu i njene probleme. Izbor predstavnika ministarstva iz lokalnih zajednica po ključu koji je malo kome poznat, zbunjuje i dodatno demotiviše sve one koji bi iskreno učestvovali u unapređenju kvaliteta obrazovanja i vaspitanja učenika/učenica. Roditelje treba podstaći da uzmu učešća u radu školskih tijela. Pri tome ne treba insistirati na nečijoj funkciji ili školskoj spremi. Smatramo da je korisnije da se u ova tijela biraju oni koji će stvarno uraditi nešto konkretno. 257
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 231 and 232: PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 255: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?