evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo
evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo
evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac<br />
2.8 PROCJENE KVALITETA NASTAVNIH PROGRAMA<br />
Nastavni programi su prvenstveno procjenjivani metodom strukturalne analize sadržaja, ali su bili i<br />
predmet procjena nekih kate<strong>gori</strong>ja ispitanika/ispitanica u anketnom istraživanju 42 .<br />
Strukturalnom analizom sadržaja nijesu obuhvaćeni svi segmenti nastavnih programa, već samo<br />
specifični ciljevi i standardni znanja. Specifični (operativni) ciljevi programa bi morali uključiti sve<br />
taksonomske nivoe znanja – sadržajne, ali i procesne ciljeve 43 . Dakle, anali<strong>za</strong> programa nije obuhvatila<br />
metodičke sugestije <strong>za</strong> izvođenje nastave. U tim metodičkim sugestijama ima cijeli niz uputa<br />
nastavnicima/nastavnicama koje sugerišu korištenje strategija i metoda koje podstiču aktivno učenje,<br />
razvoj kritičkog mišljenja, komunikacijskih vještina itd. No, sve dok je riječ o sugestijama koje imaju<br />
neobavezujući karakter, nastavnici/nastavnice će svoju nastavu prvenstveno prilagođavati ciljevima<br />
programa i, pogotovo, standardima znanja koji taksativno navode što učenici/učenice moraju znati.<br />
Budući da standardi znanja direktno određuju sadržaje i načine ispitivanja znanja, oni pak direktno<br />
određuju što i kako učenici/učenice uče. Naime, opšte je mjesto da učenici/učenice uče ono što<br />
nastavnici/nastavnice ispituju, što, dakako, potkrepljuje i relevantna literatura.<br />
Na osnovu same strukturalne analize sadržaja, o nastavnim programima se može generalno <strong>za</strong>ključiti<br />
sljedeće (Fig. 51 do Fig. 59):<br />
• Za četiri ključne dimenzije koje su predmet evaluacije, vrijednosti u gimnazijskim programima su<br />
izrazito više nego vrijednosti u nastavnim programima osnovnih škola;<br />
• Aktivno učenje je znatno prisutnije u odnosu na ostale dimenzije, kako u gimnazijskim<br />
programima, tako i u onima u osnovnoj školi;<br />
• Komunikacijske vještine su nešto prisutnije u gimnazijskim programima u odnosu na kritičko<br />
mišljenje;<br />
• I komunikacijske vještine i kritičko mišljenje su veoma deficitarni u programima <strong>za</strong> osnovnu<br />
školu;<br />
• Timski rad je gotovo potpuno izostavljen, kako u gimnazijskim nastavnim programima, tako i u<br />
onima u osnovnoj školi;<br />
• Ukupan skor <strong>za</strong> sve četiri dimenzije je značajno viši <strong>za</strong> gimnaziju nego <strong>za</strong> osnovnu školu;<br />
• Standardi znanja u okviru nastavnih programa značajno više podržavaju reformu nego sami<br />
ciljevi;<br />
• Jedan od nedostataka jeste i taj što nastavni programi rijetko eksplicitno upućuju na potrebu<br />
razvijanja sposobnosti <strong>za</strong> samostalan rad učenika/učenica, a ovo posebno važi <strong>za</strong> osnovnu školu;<br />
• Dobra strana nastavnih programa jeste to što su jasni i razumljivi i što su prilagođeni uzrastu<br />
đaka. Jednako tako, programi sadrže jasno definisane specifične ciljeve i standarde znanja;<br />
• Konačno, nastavni programi nijesu preopterećeni nepotrebnim informacijama, tačnije, količina<br />
informacija u nastavnim programima je uglavnom prikladna.<br />
42 I ovdje je, kao i kod analize udžbenika, korištena matrica s pet setova indikatora. Dodatne informacije se nalaze u odjeljku 2.2 i<br />
u Prilozima u integralnoj verziji ovog izvještaja.<br />
43 v. o tome u Metodološki okvir <strong>za</strong> analizu i unapređivanje kvaliteta predmetnih programa, pripremio Z. Lalović, Pod<strong>gori</strong>ca: <strong>Zavod</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>školstvo</strong>, 2008, str. 34.<br />
61