evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac dosadašnjim dostignućima inkluzivnog obrazovanja. Na žalost, neki od ispitanika/ispitanica nijesu imali nikakav komentar niti odgovor na ovo pitanje. Na direktno pitanje, mogu li se djeca sa posebnim potrebama uspješno obrazovati i razvijati u redovnim vaspitnim ustanovama, dobili smo najčešće odgovor da to zavisi od konkretne smetnje koju dijete ima, iako je nekoliko ispitanika/ispitanica navelo da je to moguće ili djelimično moguće. Nekoliko ispitanika/ispitanica je bilo eksplicitno protiv, kao argument ističući da su specijalne ustanove dovoljno uslovne i stručne. Na pitanje da li obrazovanje roditelja utiče na brzinu integracije i inkluzije djeteta u vaspitno-obrazovni proces, ljekari dominantno odgovaraju da to nije presudno (9 odgovora). Jedan ispitanik smatra da utiče, a jedan da uopšte ne utiče. Prilikom komunikacije sa roditeljima neophodno je prema predstavnicima zdravstvenog sektora i da se pokaže da je interes djeteta na prvom mjestu, i da je roditelj partner, tj. da ga poštujete, pokazati da je roditelj izvor informacija i da možete udružiti saznanja, pokazati razumijevanje i prihvatanje djeteta, pokazati entuzijazam te biti realan u očekivanjima. Svi ovi segmenti su gotovo podjednako važni, prema njihovim odgovorima. Kad je ocjenjivanje djeteta u pitanju, predstavnici zdravstvenog sektora nijesu mogli rangirati ponuđene parametre već uglavnom smatraju da su Moguće je podstaći razvoj socijalnih i govorno-jezičkih vještina kroz interakciju sa vršnjacima. Regresiju nije uvijek moguće izbjeći, ali se može stimulisati razvoj i povećati šansa za napredak. Ukoliko je integrisan inkluzivni proces u svim segmentima, sa prožimajućim timskim radom i potporom stručnih medicinskih i nemedicinskih saradnika, dijete može da dobije jako puno uključivanjem u reprezentativnu vršnjačku grupu, u svim sferama psihomotornog razvoja i društvene-socijalne integracije. svi navedeni bitni: relevantno funkcionalno postignuće, relevantno razvojno postignuće, relevantno akademsko postignuće i mišljenje roditelja. Iskustvo u obrazovnom procesu djece sa posebnim potrebama Većina ispitanika/ispitanica (9 od 11) ima saznanje o tome da postoji i radi posebna komisija za usmjeravanje u obrazovni proces djece sa posebnim potrebama. Neki od ispitanika/ispitanica su njeni članovi. Od onih koji imaju saznanje, većina je zadovoljna radom komisije. Veliki broj onih koji su njeni članovi odbio je da da ocjenu. Među primjedbama izdvaja se komentar jednog od ispitanika/ispitanica o tome da je rad ove komisije administrativno zahtjevan i „rogobatan“ te da bi više kompetencija trebalo prenijeti na vaspitno-obrazovne ustanove. Mišljenja sam da je svako dijete priča i slučaj za sebe jer je bitno uskladiti potencijale i mogućnosti djeteta, stepen oštećenja i adekvatnu saradnju roditelja. Na primjer, često smo u prilici da imamo nerealna očekivanja roditelja, slabe potencijale djeteta, porodični milje koji ne djeluje dovoljno stimulativno. Evaluacioni rezultati takvog djeteta će Vas demoralisati. 186
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac Sedam ispitanika je prijavilo da ima veoma mali ili skoro nikakav nivo saradnje sa obrazovnim ustanovama, vaspitačima/vaspitačicama, učiteljicama/učiteljima i drugim stručnim službama. Jedan od njih navodi da je problem loš protok informacija. Četiri ispitanika imaju dobar ili veoma dobar nivo saradnje, prema njihovom mišljenju. Predstavnici zdravstvenog sektora uglavnom nijesu uključeni u monitoring postignuća djeteta u obrazovnom procesu, a ako i jesu, to se čini preko roditelja. Jedan dio njih prati postignuća djece preko godišnjeg cilja, a najmanji dio putem izvještaja od strane obrazovnih institucija. Svi predstavnici zdravstvenog sektora ističu pozitivne efekte na dijete sa posebnim potrebama koje je uključeno u okruženje „zdravih“ vršnjaka. Reevaluacija je prema njihovom nepodijeljenom mišljenju neophodna i to najmanje jednom godišnje. Dosta je indikativno da je na pitanje da li znaju kome da se obrate ukoliko se ne slažu sa evaluacijom djeteta od strane nadležne komisije četvoro ispitanika izbjeglo da da odgovor. Pet njih zna kome da se obrati, a troje ne zna. Svega dva ispitanika smatraju da je asistent/asistentkinje u nastavi neophodan za mali broj djece, dok njih devet smatra da je on neophodan za većinu djece. Kada je u pitanju korist od inkluzivnog obrazovanja za dijete i njegovu porodicu, tri ispitanika smatraju da je mala ili da je nema, a pet da je velika ili veoma velika. Kada je pak korist za ostalu djecu i njihove porodice u pitanju, 4 ispitanika smatraju da je mala ili da je nema, dok tri smatraju da je velika. Za nastavnike/nastavnice, 2 smatraju da je mala ili da je nema, dok pet smatra da je ona velika. Kada je u pitanju ekonomska korist, svega su tri ispitanika odgovorila i rekla da je ona velika ili veoma velika. Posljednje pitanje u ovom segmentu bilo je da se ocijeni koliko je važna kontinuirana podrška i pomoć medicinskih i stručnih radnika nastavnicima/nastavnicama. Dominantno, ispitanici/ispitanice misle da je ona mnogo ili veoma mnogo potrebna (8 od 10 odgovora). Poteškoće i promašaji inkluzivnog obrazovanja Prema ispitanicima/ispitanicama to su: Nedovoljna edukacija svih uključenih; Prebrz tempo promjena koji nije ispraćen adekvatnom institucionalnom podrškom; Obrazovni sistem nije prilagođen djeci sa posebnim potrebama, već taj proces ima oblik „gašenja požara“; Nastavni planovi, metodski pristupi i udžbenici ignorišu učenike/učenice sa smetnjama u razvoju, tako da oni opstaju prevashodno zbog upornosti; I dalje postoje arhitektonske i komunikacione prepreke; I dalje postoje predrasude koje sprečavaju integraciju; Loš sistem uzrokuje da se gubi dragocjeno vrijeme u radu sa djecom; Djeca sa težim hroničnim smetnjama i autistična djeca ne bi trebalo da idu u redovne škole jer to objektivno predstavlja problem i djeci i nastavnicima/nastavnicama; Nastavni kadar je bio nemotivisan; 187
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 159 and 160: Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 185: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 231 and 232: PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?