evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

More documents

Recommendations

Info

Miloš Bešić, Tomislav Reškovac učenik/učenica, srednja ekonomska škola “Mirko Vešović”, Podgorica Iako rijetko, pored zakonske regulative, i dalje postoje srednje škole koje, pa čak i formalno, nemaju ustanovljen đački parlament, niti podršku uprave škole za njegovo osnivanje. Đački parlament (ĐP) osniva se na početku školske godine, najčešće uz pomoć i podršku pedagoškopsihološke službe; predstavnici/predstavnice odjeljenja biraju se u skladu sa Statutom škole (učenici/učenice jednog odjeljenja zajedno s razrednim starješinom biraju svog delegata). Postoje i slučajevi kada to samostalno uradi razredni starješina, ali rijetko. Ipak, članovi-delegati uglavnom se biraju po principu uspjeha u školi (odlični učenici/učenice) čime rezredne starješine žele motivisati ostale učenike/učenice da postižu bolje rezultate u školi. Problem je u stvari u tome što mi ne znamo šta bismo to htjeli da promijenimo. Mi stalno govorimo hoćemo ono, hoćemo ovo, i onda kad imamo priliku, donekle s ovim parlamentom imamo priliku da nešto uradimo...dešava se da ljudi ne dolaze, da nisu upućeni u to što se treba raditi. Mislim da to nije problem u nama samima, već i u školi, koja nas nije dovoljno informisala o tome šta mi u stvari treba da radimo na ovom našem parlamentu. Da to nije samo doći, sjediti tu nekih sat vremena, vrtjeti očima i ono: „hajde da idemo poslije pola sata“. Već ako dolazimo, hajde onda da smislimo šta i kako. učenik/učenica , SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, Herceg Novi Iako je cilj ĐP da kod učenika/učenica razvija incijativu, samostalnost, odgovornost i kritičko mišljenje kroz njihovo aktivno ukljičivanje u život i rad škole, većina učenika/učenica, čak i oni učenici/učenice koji su ujedno članovi ĐP, nijesu dovoljno upoznati s njegovom ulogom i mogućnostima koje im pruža, tako da ga prepoznaju kao tijelo čije je postojanje samo formalno, bez uticaja na proces donošenja odluka. Ipak, u svemu tome vide i sopstvenu nezainteresovanost i nemotivisanost za uključivanje u aktivnosti parlamenta koja je dovela do toga da se rad i njegovo postojanje formalizuje: „Potpuno je besmisleno da nas desetak dolazi konstantno, jer od četrdeset i nešto učenika, ovo je poražavajuće – da se ne možemo skupiti na ovih sat vremena da pokušamo nešto da uradimo... uvijek ima učenika koji gledaju nekako pesimistično – neće se to nikad promijeniti, to je uvijek tako bilo i tako će i ostati...“. Istovremeno, spremni su da preuzmu odgovornost i odgovarajuću ulogu za poboljšanje rada ĐP – smatraju da će istrajnim radom, čvrstom voljom, motivisanošću i željom za promjenom, postizanjem konkretnih rezultata stvoriti povjerenje i kod učenika/učenica i kod nastavnika/nastavnica. Da bi ovo ostvarili, ističu da im je neophodna pomoć i podrška svih zaposlenih u školi, posebno od uprave škole: „Imamo dosta ideja, ali treba nam isto malo pomoći, teško nam je da ostvarimo sve sami, mislim, treba nam veću moć dati, jer mislim da nismo važni, u suštini. I učenici i uprava škole nas ne doživljavaju ozbiljno. Mislim, mi smo za to dosta krivi, jer nismo uspjeli da se nametnemo kao neka važna institucija, ali isto mislim da bi nam trebalo dati malo odriješenije ruke i malo veće mogućnosti.“ Uloga školske zajednice nije samo organizovanje vannastavnih aktivnosti, ali najviše možemo tu da utičemo. Pa smo zbog toga u tome najaktivniji. učenik/učenica, gimnazija „30. septembar“, Rožaje Kada su u pitanju aktivnosti koje se sprovode u okviru đačkog parlamenta, učenici/učenice, koji su ujedno i njegovi članovi/članice, navode sljedeće: razmatraju pitanja od značaja za školu; kako poboljšati 224
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac odnos i komunikaciju između profesora/profesorica i učenika/učenica; bave se organizovanjem vannastavnih aktivnosti kao što su turniri, kviz znanja i sl, jer ove aktivnosti vide kao motivaciono sredstvo za pohađanje nastave: „To bi bio možda jedan razlog više da idemo u školu...“; vrše analizu uspjeha učenika/učenica po odjeljenjima nakon svakog klasifikacionog perioda; pružaju pomoć u organizaciji proslave Dana škole, Dana sporta; prenose informacije ostalim učenicima/učenicama iz svog odjeljenja i sl. Učenici/učenice koji nijesu upoznati s radom ĐP, ili nemaju ustanovljen parlament u školi, smatraju da se njegovim postojanjem može riješti, na prvom mjestu, problem neinformisanosti učenika/učenica, jer bi zajednički bili u mogućnosti da prikupljaju informacije, a samim tim imali bi mogućnost da se uključe u projekte, da putuju, da traže svoja prava, sprovode ideje, zajedničkim snagama se bore za svoje ciljeve i interese. Jasno prepoznaju ulogu i cilj postojanja ĐP i navode: „Mi imamo mnogo više stvari da riješimo, nego što je uvođenje radio-stanice.“ Kao pozitivne primjere, navode aktivnosti u čijem osmišljavanju i realizaciji direktno učestvuju (poput organizovanja Dana zaljubljenih, kreiranja školskog ulaza i sl.), a istovremeno im nedostaju i dopadaju im se i najjednostavnije fizičke aktivnosti (čišćenje dvorišta škole) što ukazuje koliko su i dalje pasivni posmatrači na časovima: „Svi nekad više volimo da se i odvojimo od časa, samo da bismo nešto uradili, da ne idemo u školu da samo sjedimo.“ Realizovane aktivnosti/projekti Pored ovih projekata, bio sam uključen i u organizovanju nekoliko manifestacija u našem gradu kao što je festival „Bumerang“. Volio bih da je veći broj mladih iz škole uključen u ovakvim projektima. Mislim da bi bolja informisanost doprinijela uključenosti mladih. Kod nas je situacija takva da moraš sam da dođeš do informacija, nema niko da ti ponudi te informacije, pa da ti izabereš šta ćeš da radiš. učenik, gimnazija „30. septembar“, Rožaje Iako se program slobodnih aktivnosti utvrđuje godišnjim programom rada škole, a nastavnici/nastavnice su dužni da, pored zakonom utvrđene norme časova za izvođenje teorijske nastave, dio preostalog radnog vremena (1 čas sedmično) posvete organizovanju kulturnih, sportskih i drugih korisnih i humanih akcija u kojima sarađuju učenici/učenice (obavezni izborni sadržaji), broj i kvalitet ovakvih aktivnosti je različit i varira od škole do škole, dok se projekti uglavnom realizuju u saradnji s omladinskim NVO. Naime, ni u jednoj od ispitanih škola učenici/učenice ne pominju postojanje i organizaciju obaveznih izbornih sadržaja, pa samim tim ni svoju uključenost, a kada su u pitanju vannnastavne aktivnosti (organizovane u vidu sekcija, klubova i sl.), pominju se: volonterski klub, debatni klub, ĐP, šahovska i likovna sekcija, hor, humanitarne akcije poput pomaganja ljudima nakon poplave, izrada školskih časopisa... Pojedine škole imaju razvijenu saradnju s omladinskim NVO tako da se posredstvom njih određeni broj učenika/učenica uključuje u raznovrsne projekte i aktivnosti (međunarodni i lokalni projekti). Ono što učenike/učenice posebno privlači i u čemu vide značaj ovih aktivnosti, jeste njihova prilagođenost stvarnim potrebama i željama učenika/učenica, a često i „drugačiji“ način rada – učešće u osmišljavanju i realizaciji aktivnosti, procesu donošenja odluka. Istovremeno, kroz spoj korisnog sa 225
Page 1 and 2:
EVALUACIJA REFORME OBRAZOVANJA U CR
Page 3 and 4:
Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
NUMERACIJA PROCES/AKTIVNOST INDIKAT
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Fig 10. Kritičko mišljenje: Gimna
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Fig 18. Timski rad: Gimnazija - % D
Page 53 and 54:
Fig. 23. Postoji jasna podjela zada
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Fig. 61. Nastavni program je nepril
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Fig. 109: Ocjena: kabinet za muzič
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
2.13 GENERALNI STAVOVI O REFORMI OB
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Kada su u pitanju institucije koje
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Jedna od učesnica je ipak reagoval
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 193 and 194: 8. EVALUACIJA KVALITETA INDIVIDUALN
Page 223: Miloš Bešić, Tomislav Reškovac
Page 231 and 232: PARTICIPACIJA RODITELJA U ŽIVOTU
show all

evaluacija reforme obrazovanja u crnoj gori - Zavod za školstvo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?